{"id":1628,"date":"2024-01-10T08:32:55","date_gmt":"2024-01-10T08:32:55","guid":{"rendered":"https:\/\/spring-shift.com\/esg-pit-stop-12\/"},"modified":"2024-11-19T10:36:52","modified_gmt":"2024-11-19T10:36:52","slug":"esg-pit-stop-12","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/esg-pit-stop-12\/","title":{"rendered":"ESG pit stop #12"},"content":{"rendered":"

ESG pit stop #12<\/h2>\n\n\n

Protekla godina zaklju\u010dena je dogovorima na globalnoj razini i unutar EU-a o \u201evru\u0107im\u201c temama odr\u017eivosti koje su dodatno zakuhale najtopliju godinu u povijesti. \u0160to to zna\u010di za kompanije u 2024. godini i koji su globalni rizici prepoznati kao najzna\u010dajniji u najnovijem izvje\u0161taju Svjetskog ekonomskog foruma pro\u010ditajte u najnovijem izdanju na\u0161eg #ESG pit stopa.<\/p>\n\n\n\n

\"ESG<\/figure>\n\n\n\n

Kontroverzni COP 28 ipak zaklju\u010den prvim dogovorom o prelasku s fosilnih goriva u energetskim sustavima<\/h4>\n\n\n\n

28. po redu klimatska konferencija (COP) odr\u017eana u Dubaiju pod predsjedanjem sultana Ahmeda Al Jabera i Ujedinjenih Arapskih Emirata zaklju\u010dena je usvajanjem sporazuma<\/a><\/u> kojim se poziva na prijelaz s fosilnih goriva u energetskim sustavima na pravedan i ure\u0111en na\u010din kako bi se ubrzalo djelovanje u ovom desetlje\u0107u i osiguralo nultu stopu emisija stakleni\u010dkih plinova do 2050. godine u skladu s najnovijim znanstvenim spoznajama. Iako kona\u010dni dogovor ne uklju\u010duje jasan poziv na dokidanje kori\u0161tenja fosilnih goriva kakav su pri\u017eeljkivali znanstvena zajednica i klimatski osvije\u0161tena javnost, prvo povijesno spominjanje potrebe za prijelaz s fosilnih goriva zna\u010dajan je kompromis koji bi trebao osigurati globalnu suradnju u borbi protiv klimatskih promjena s fokusom na ljude, ekosustave i upotrebu naprednih tehnologija.<\/p>\n\n\n\n

U sjeni kontroverzi koje su obilje\u017eile ovogodi\u0161nje predsjedanje Ujedinjenih Arapskih Emirata, \u010dlanice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), najzna\u010dajnijom platformom za dogovore o borbi protiv klimatskih promjena protekli su usvajanje prvog Globalnog pregleda stanja (Global Stocktake<\/a><\/u>) o napretku u ispunjavanju ciljeva Pari\u0161kog sporazuma i uvr\u0161tavanje nalaza istra\u017eivanja Me\u0111unarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA) u kona\u010dni sporazum kojim se tra\u017ei utrostru\u010denje kapaciteta obnovljivih izvora energije na globalnoj razini do 2030. godine kao i dvostruko ve\u0107u godi\u0161nju stopu pove\u0107anja energetske u\u010dinkovitosti.<\/p>\n\n\n\n

Bez obzira na razinu (ne)zadovoljstva dogovorenim, COP 28 je rezultirao konsenzusom da je ubrzano djelovanje u ostatku ovog desetlje\u0107a nu\u017eno kako bi se stvorili uvjeti za ispunjenje ciljeva Pari\u0161kog sporazuma. Od dr\u017eava se po\u010detkom 2025. godine o\u010dekuje predaja novih, ambicioznijih nacionalno utvr\u0111enih doprinosa (NDCs) Pari\u0161kom sporazumu uskla\u0111enih s Globalnim pregledom stanja, a od kompanija se o\u010dekuje da borbi protiv klimatskih promjena doprinesu usvajanjem i provedbom kredibilnih strategija za smanjenje emisija stakleni\u010dkih plinova sa znanstveno utemeljenim ciljevima.<\/p>\n\n\n\n

Vije\u0107e EU-a i Europski parlament postigli dogovor o Direktivi o du\u017enoj pa\u017enji za odr\u017eivo poslovanje (CSDDD)<\/h4>\n\n\n\n

Trijalozi izme\u0111u Europske komisije, Vije\u0107a EU-a i Europskog parlamenta zaklju\u010deni su privremenim dogovorom o kona\u010dnom tekstu Direktive o du\u017enoj pa\u017enji za odr\u017eivo poslovanje (CSDDD<\/a><\/u>), \u010diji je cilj unaprijediti za\u0161titu okoli\u0161a i ljudskih prava u Europskoj uniji i globalno. Direktivom o du\u017enoj pa\u017enji definiraju se obveze kompanija koje imaju vi\u0161e od 500 zaposlenih i prihode iznad 150 milijuna eura odnosno kompanije s vi\u0161e od 250 zaposlenih i prihodima od 40 milijuna eura, od kojih je najmanje 20 milijuna eura u visokorizi\u010dnim sektorima povezanim s proizvodnjom tekstila, odje\u0107e i obu\u0107e, poljoprivredom, mineralima i gra\u0111evinom u upravljanju stvarnim i potencijalnim negativnim utjecajima na ljudska prava i okoli\u0161 du\u017e lanca vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n

Usvajanjem ove direktive velike kompanije bi od 2027. godine imale obvezu prepoznavanja, spre\u010davanja, ubla\u017eavanja i dokidanja kr\u0161enja ljudskih prava i \u0161tete za okoli\u0161 u vlastitim operacijama i neizravnim \u0161tetnim utjecajima koji se pojavljuju u poslovnim odnosima s dobavlja\u010dima ili primjenom proizvoda i\/ili usluga kod korisnika. Od kompanija \u0107e se zahtijevati da usvoje plan kojim osiguravaju da su njihov poslovni model i strategija uskla\u0111eni s Pari\u0161kim sporazumom o klimatskim promjenama kao i redovito provo\u0111enje uklju\u010denja osjetljivih skupina i pogo\u0111enih dionika te zajednica u sklopu dubinskog snimanja utjecaja, kao i redovito izvje\u0161tavanje o provedenim postupcima i napretku.<\/p>\n\n\n\n

Direktiva tako\u0111er utvr\u0111uje pravila o kaznama u iznosu do pet posto ukupnih neto globalnih prihoda i gra\u0111anskoj odgovornosti za kr\u0161enje tih obveza. Prema postignutom dogovoru, financijske usluge \u0107e privremeno biti isklju\u010dene iz opsega direktive, ali postojat \u0107e klauzula za mogu\u0107e budu\u0107e uklju\u010divanje financijskog sektora na temelju odgovaraju\u0107e procjene utjecaja.<\/p>\n\n\n\n

Slu\u017ebeno usvajanje direktive u Vije\u0107u Europske unije i Europskom parlamentu o\u010dekuje se u velja\u010di.<\/p>\n\n\n\n

WEF Global Risks Report 2024. u znaku pesimisti\u010dnog pogleda na budu\u0107nost<\/h4>\n\n\n\n

Po\u010detak 2024. godine donio je objavu 19. izdanja godi\u0161njeg izvje\u0161taja o globalnim ekonomskim, okoli\u0161nim, geopoliti\u010dkim, dru\u0161tvenim i tehnolo\u0161kim rizicima u idu\u0107em desetlje\u0107u Svjetskog ekonomskog foruma (WEF). Najnoviji WEF Global Risks Report<\/a><\/u> izra\u0111en je na temelju istra\u017eivanja provedenog na 1 500 stru\u010dnjaka iz razli\u010ditih sektora, a obilje\u017eio ga je zna\u010dajno pesimisti\u010dniji pogled na kratkoro\u010dne i dugoro\u010dne prijetnje u odnosu na prethodno izdanje izvje\u0161taja. Kao najzna\u010dajnije trenutne prijetnje prepoznati su ekstremni vremenski doga\u0111aji povezani s klimatskim promjenama, dezinformiranje pomo\u0107u umjetne inteligencije, dru\u0161tvena i politi\u010dka polarizacija, porast tro\u0161kova \u017eivota i kiberneti\u010dki napadi.<\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161e od polovice ispitanika kratkoro\u010dno o\u010dekuje zna\u010dajan stupanj nestabilnosti i umjeren rizik od globalnih katastrofa, a dodatnih 30 posto o\u010dekuje olujno, tj. turbulentno globalno okru\u017eenje u sljede\u0107e dvije godine. Kao najzna\u010dajniji rizici idu\u0107ih godina prepoznati su dezinformiranje doma\u0107ih i stranih aktera s obzirom na zna\u010dajan broj nadolaze\u0107ih demokratskih izbora, ekstremni vremenski doga\u0111aji, dru\u0161tvena polarizacija, kiberneti\u010dka nesigurnost i oru\u017eani sukobi izme\u0111u dr\u017eava.<\/p>\n\n\n\n

Dugoro\u010dni pogled jo\u0161 je pesimisti\u010dniji \u2013 gotovo dvije tre\u0107ine ispitanika predvi\u0111a da nas 2034. o\u010dekuju zna\u010dajne globalne katastrofe, a me\u0111u deset najve\u0107ih rizika u tom razdoblju na\u0161lo se \u010dak pet okoli\u0161nih i tri tehnolo\u0161ka. U odnosu na pro\u0161lu godinu novost je pojavljivanje bojazni od nepovoljnih ishoda razvoja tehnologija vezanih uz umjetnu inteligenciju, posebno kad je u pitanju doprinos tih tehnologija dezinformiranju.<\/p>\n\n\n\n

Ovogodi\u0161nji izvje\u0161taj o globalnim rizicima ponovno uklju\u010duje i pregled pet najzna\u010dajnijih rizika za Republiku Hrvatsku. Kao najrelevantnije lokalne prijetnje prepoznati su manjak radne snage, pad gospodarske aktivnosti, inflacija, pucanje imovinskog balona i ekstremni vremenski doga\u0111aji.<\/p>\n\n\n\n

Produbljivanje suradnje EFRAG-a i GRI-ja olak\u0161at \u0107e izvje\u0161tavanje o odr\u017eivosti<\/h4>\n\n\n\n

Europska savjetodavna skupina za financijsko izvje\u0161tavanje (EFRAG) i Globalna inicijativa za izvje\u0161tavanje (GRI) objavile su novi sporazum kojim produbljuju suradnju u podru\u010dju izvje\u0161tavanja o odr\u017eivosti, razvoja standarda za izvje\u0161tavanje i edukaciji korisnika. Suradnja EFRAG-a i GRI-ja obuhva\u0107at \u0107e zajedni\u010dki rad na izradi smjernica za primjenu postoje\u0107ih standarda kao i budu\u0107ih sektorskih standarda za mala i srednja poduze\u0107a u Europskoj uniji te kompanije izvan EU-a koje su obveznice Direktive o korporativnom izvje\u0161\u0107ivanju o odr\u017eivosti (CSRD), akreditaciju GRI-ja za provo\u0111enje edukacija o primjeni ESRS standarda<\/a><\/u> i uskla\u0111ivanje razvoja digitalnih XBRL taksonomija kako bi se kompanijama olak\u0161alo uskla\u0111ivanje izvje\u0161tavanja prema oba seta standarda.<\/p>\n\n\n\n

Prvi sporazum izme\u0111u EFRAG-a i Globalne inicijative za izvje\u0161tavanje potpisan je 2021. godine kako bi se osigurala interoperabilnost Europskih standarda za izvje\u0161tavanje o odr\u017eivosti (ESRS) i GRI standarda kao najra\u0161irenijih standarda za izvje\u0161tavanje o odr\u017eivosti u svijetu. Rezultat suradnje u tom podru\u010dju je Indeks interoperabilnosti GRI-ESRS, alat u kojem su mapirani svi me\u0111usobno uskla\u0111eni zahtjevi za objavama i podacima u ESRS i GRI standardima \u010dime se izbjegava potreba za \u201cdvostrukim izvje\u0161tavanjem\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Dodatne zanimljivosti<\/h4>\n\n\n\n