![\"\"](\"https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/image.png\")
<\/figure>\n\n\n\nSlu\u017ebeno usvojeni Europski standardi za izvje\u0161tavanje o odr\u017eivosti<\/h4>\n\n\n\n
Zastupnici u Europskom parlamentu na pro\u0161lotjednoj su sjednici u Strasbourgu podr\u017eali usvajanje Europskih standarda za izvje\u0161tavanje odr\u017eivosti (ESRS) nakon \u0161to je skupina europarlamentaraca pokrenula inicijativu<\/a><\/u> za njihovo odga\u0111anje i\/ili ubla\u017eavanje. Nakon \u0161to je u subotu, 21. listopada istekao rok za ulaganje prigovora Vije\u0107a Europske unije, prvih 12 ESRS standarda<\/a><\/u> i slu\u017ebeno je usvojeno, a u primjenu \u0107e u\u0107i 1. sije\u010dnja 2024. godine. U prvoj godini obvezu izvje\u0161tavanja imat \u0107e trenutni obveznici Direktive o nefinancijskom izvje\u0161tavanju (NFRD), a postepeno bi se trebala pro\u0161iriti na ukupno 50 000 obveznika Direktive o korporativnom izvje\u0161\u0107ivanju o odr\u017eivosti (CSRD<\/a><\/u>).<\/p>\n\n\n\n Va\u017ena vijest za obveznike korporativnog izvje\u0161tavanja o odr\u017eivosti je i odluka Europske komisije o odgodi usvajanja sektorskih standarda i pravila izvje\u0161tavanja za velike kompanije ne-EU kompanije koje posluju u Europskoj uniji koji su trebali biti objavljeni u lipnju 2024. godine za dvije godine kako bi se kompanije mogle bolje pripremiti za primjenu prvog seta ESRS-a.<\/p>\n\n\n\n Kao dio svojeg radnog plana za 2024. godinu<\/a><\/u> kojim izme\u0111u ostalog \u017eeli rasteretiti obveze korporativnog izvje\u0161\u0107ivanja o odr\u017eivosti, Europska komisija je 17. listopada usvojila i najavljene izmjene ra\u010dunovodstvene direktive<\/a><\/u> kojima bi se trebali prilagoditi kriteriji o veli\u010dini kompanija kako bi se za 25 posto smanjilo optere\u0107enje kompanija. Javnosti je do 28. studenog omogu\u0107eno dostavljanje mi\u0161ljenja<\/a><\/u>, a slu\u017ebeno usvajanje se o\u010dekuje do kraja godine.<\/p>\n\n\n\n Radna skupina za objavljivanje financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama (TCFD) objavila je \u0161esti godi\u0161nji izvje\u0161taj<\/a><\/u> koji pokazuje da sve ve\u0107i broj kompanija i financijskih institucija objavljuje informacije o klimatskim rizicima u skladu s TCFD-ovim preporukama. \u010cak 58 posto kompanija (18 posto 2020.), gotovo 70 posto najve\u0107ih upravitelja imovine i 36 posto vode\u0107ih vlasnika imovine objavljuje informacije u skladu s barem pet od 11 TCFD-ovih preporuka, ali samo njih \u010detiri posto uskla\u0111eno je sa svim preporukama.<\/p>\n\n\n\n TCFD je u svojem posljednjem statusnom izvje\u0161taju, prije nego li ovlast za globalnu analizu objava o klimatskim rizicima slu\u017ebeno preuzme Odbor za me\u0111unarodne standarde odr\u017eivosti (ISSB), koristio AI alate kako bi analizirao izvje\u0161taje vi\u0161e od 1350 velikih kompanija u posljednje tri godine. Analiza je pokazala da su informacije o klimatskim rizicima i dalje rijetkost u financijskim izvje\u0161\u0107ima \u2013 TCFD-ove preporuke se \u010detiri puta vi\u0161e pojavljuju u godi\u0161njim ili izvje\u0161tajima o odr\u017eivosti nego u financijskim izvje\u0161\u0107ima. Najve\u0107i prostor za napredak prepoznat je u podru\u010dju procjene fizi\u010dkih klimatskih rizika, planiranju prilagodbe na utjecaje klimatskih promjena, analize klimatskih scenarija i mjerenja opsega emisija stakleni\u010dkih plinova.<\/p>\n\n\n\n Jedna od inicijativa koje su nastale zahvaljuju\u0107i TCFD-ovom radu je i okvir za objave o klimatskim tranzicijskim planovima<\/a><\/u> Radne skupine za tranzicijske planove (TPT) koji bi ulaga\u010dima trebao omogu\u0107iti \u201ezlatni standard\u201c za procjenu kredibilnosti Net Zero planova kompanija. Osim \u0161to je uskla\u0111en s TCFD-ovim preporukama, ovaj okvir se referira<\/a><\/u> i na Europske standarde za izvje\u0161tavanje odr\u017eivosti (ESRS) i ISSB-ov IFRS S2 standard o klimatskim promjenama \u0161to \u0107e omogu\u0107iti lak\u0161u usporedbu objava kompanija koje posluju u razli\u010ditim dijelovima svijeta. Kako bi se ulaga\u010dima omogu\u0107io pristup sektorski specifi\u010dnim informacijama, TPT je pokrenuo javne konzultacije o dekarbonizacijskim polugama u 40 industrija koje su otvorene do 24. studenog.<\/p>\n\n\n\n Zastupnici u Europskom parlamentu<\/a><\/u> i Vije\u0107e Europske unije<\/a><\/u> odobrili su prvi dobrovoljni standard za zelene obveznice<\/a><\/u> (EuGB) u svijetu. Standardi od kompanija zahtijevaju da barem 85 posto prikupljenih sredstava ula\u017eu u gospodarske djelatnosti uskla\u0111ene sa EU taksonomijom i o tome transparentno komuniciraju, a uspostavljeni okvir za vanjsku provjeru objavljenih informacija ulaga\u010dima \u0107e omogu\u0107iti da se bolje za\u0161tite od greenwashinga i usmjere ulaganja u odr\u017eivije tehnologije i poslove.<\/p><\/li>\n\n\n\n Neprofitna organizacija Carbon Disclosure Project (CDP) objavila<\/a><\/u> je da je ove godine vi\u0161e od 23 000 svjetskih kompanija sudjelovalo u objavi informacija o svojim okoli\u0161nim utjecajima putem CDP-ove platforme \u0161to je 24 posto vi\u0161e nego pro\u0161le godine i tri puta vi\u0161e nego 2015. Rekordan broj kompanija koje su ispunile CDP-ov upitnik uklju\u010duje listane kompanije ukupne vrijednosti 67 bilijuna ameri\u010dkih dolara \u0161to predstavlja dvije tre\u0107ine svjetske tr\u017ei\u0161ne kapitalizacije, a za izvje\u0161tavanje prema CDP-ovom upitniku odlu\u010dilo se i vi\u0161e od 1100 gradova, dr\u017eava i regija iz skoro 100 dr\u017eava. CDP je 18. listopada najavio<\/a><\/u> da \u0107e od 2024. upitnik biti uskla\u0111en s IFRS S2 klimatskim standardima Odbora za me\u0111unarodne standarde odr\u017eivosti (ISSB) kako bi se kompanijama olak\u0161alo izvje\u0161tavanje i dodatno potaknule objave o klju\u010dnim okoli\u0161nim pitanjima.<\/p><\/li>\n\n\n\n Nizozemska banka ING objavila je svoj klimatski izvje\u0161taj<\/a><\/u> za 2023. godinu. ING-ov Terra pristup<\/a><\/u> iz godine u godinu podi\u017ee letvicu i postavlja standarde u financiranju dekarbonizacije kako bi do 2050. dosegli klimatsku neutralnost u uglji\u010dno najintenzivnijim dijelovima portfelja. Trenutni fokus ING-a je na smanjenju emisija u cijelom lancu vrijednosti naftnog i plinskog sektora, elektroenergetskog sektora, automobilske industrije, brodarstva, proizvodnje \u010delika, avioindustriji, cementnoj industriji te sektorima rezidencijalnih i komercijalnih nekretnina.<\/p><\/li>\n\n\n\nSve vi\u0161e kompanija objavljuje u skladu s TCFD preporukama o klimatskim promjenama<\/h4>\n\n\n\n
Dodatne zanimljivosti:<\/h4>\n\n\n\n
\n