![\"\"](\"https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/image.png\")
<\/figure>\n\n\n\nUrsula von der Leyen: pravedna i zelena tranzicija ostaju prioriteti EU-a<\/h4>\n\n\n\n
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen odr\u017eala je svoj posljednji govor o stanju Unije<\/a><\/u> u ovom mandatu u kojem je izme\u0111u ostaloga govorila o va\u017enosti ubrzanja tranzicije Europske unije na niskouglji\u010dno, resursno u\u010dinkovito i za sve gra\u0111ane pravedno gospodarstvo.<\/p>\n\n\n\n Kako bi zadr\u017eala ulogu lidera u odr\u017eivosti pod pritiskom sve sna\u017enije globalne konkurencije, Europska unija od ovog \u0107e mjeseca zapo\u010deti \u201edijaloge o \u010distoj tranziciji\u201c s predstavnicima svih najzna\u010dajnijih sektora. Cilj ovih razgovora je pojedina\u010dnim sektorima pru\u017eiti podr\u0161ku u razvoju industrijskog ekosustava i prilagodbi poslovnih modela za dekarbonizaciju europske industrije kako bi se ve\u0107 danas otvarali poslovi koji \u0107e osigurati budu\u0107u konkurentnost Europe.<\/p>\n\n\n\n Da bi u zahtjevnom procesu zelene tranzicije olak\u0161ala poslovanje i administrativno optere\u0107enje za manje kompanije, Komisija \u0107e do kraja godine imenovati posebnog EU izaslanika za mala i srednja poduze\u0107a (MSP) koji \u0107e odgovarati direktno predsjednici. Zadatak izaslanika bit \u0107e izravna komunikacija s poduzetnicima kako bi Komisija bila svjesna realnih prepreka u prilagodbi njihova poslovanja novim zahtjevima, a za svaki novi regulatorni prijedlog bit \u0107e provedena provjera konkurentnosti za MSP-ove od strane nezavisnog odbora. Von der Leyen je najavila da \u0107e Komisija u listopadu predstaviti prvi prijedlog za smanjenje obveza izvje\u0161tavanja na europskoj razini za 25 posto. Kako \u0107e to\u010dno izgledati i koga \u0107e obuhvatiti u ovom trenutku nije poznato.<\/p>\n\n\n\n Rezultati analize<\/a><\/u> koju je Europska sredi\u0161nja banka (ESB) provela na tri razli\u010dita tranzicijska scenarija pokazuju da bi kompanije i ku\u0107anstva najvi\u0161e profitirali od brze zelene tranzicije. Iako scenarij br\u017ee tranzicije prema ostvarenju klimatskih ciljeva Pari\u0161kog sporazuma uklju\u010duje ve\u0107a ulaganja i tro\u0161kove energije u po\u010detnoj fazi, zna\u010dajno smanjuje srednjoro\u010dne rizike povezane sa \u0161tetnim utjecajima klimatskih promjena.<\/p>\n\n\n\n Klju\u010dni zaklju\u010dci:<\/p>\n\n\n\n Br\u017eim zelenim ulaganjima znatno se smanjuju srednjoro\u010dni tro\u0161kovi i rizici s kojima se suo\u010davaju kompanije i ku\u0107anstva<\/p><\/li>\n\n\n\n Zadr\u017eavanje trenutnog tempa ili usporavanje zelene tranzicije negativno bi utjecalo na profitabilnost kompanija i kupovnu mo\u0107 gra\u0111ana pove\u0107avaju\u0107i kreditne rizike banaka<\/p><\/li>\n\n\n\n Daljnje odga\u0111anje zelene tranzicije onemogu\u0107ilo bi ispunjavanje ciljeva Pari\u0161kog klimatskog sporazuma 2030. godine i pogor\u0161alo posljedice klimatskih hazarda, uklju\u010duju\u0107i znatno ve\u0107u nov\u010danu i fizi\u010dku \u0161tetu za infrastrukturu<\/p><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n Rizik za kompanije i gra\u0111ane pove\u0107ava i izlo\u017eenost banaka koje im odobravaju kredite. Izlo\u017eenost banaka bila bi najve\u0107a u slu\u010daju duge odgode zelene tranzicije koja bi zahtijevala brza i znatna ulaganja uz vi\u0161e tro\u0161kove u kasnijim fazama. Stres-test je pokazao i da bi se u slu\u010daju ostvarenja scenarija s odgodom tranzicije za drugu polovicu ovog desetlje\u0107a kreditni rizik banaka do 2030. godine udvostru\u010dio u odnosu na 2022. Osim toga, rezultati pokazuju da bi odga\u0111anje ili odustajanje od zelene tranzicije pove\u0107alo dugoro\u010dne tro\u0161kove i rizike te pogor\u0161alo negativne utjecaje na gospodarstvo i financijski sektor zbog sve ve\u0107ih \u0161teta uzrokovanih klimatskim promjenama i hazardima.<\/p>\n\n\n\n Najnovije istra\u017eivanje o napretku<\/a><\/u> UN Women i UN DESA objavljeno povodom sastanka na vrhu UN-a o Ciljevima odr\u017eivog razvoja koji \u0107e se odr\u017eati 18. i 19. rujna pokazuje da na pola puta do zavr\u0161etka Programa odr\u017eivog razvoja do 2030. svijet ne uspijeva posti\u0107i rodnu ravnopravnost, \u010dine\u0107i je sve udaljenijim ciljem.<\/p>\n\n\n\n Ako se sada\u0161nji trendovi nastave, vi\u0161e od 340 milijuna \u017eena i djevoj\u010dica \u0107e do 2030. i dalje \u017eivjeti u ekstremnom siroma\u0161tvu, a gotovo jedna \u010detvrtina iskusit \u0107e umjerenu ili te\u0161ku nesigurnost u vezi s hranom. Ako se zna\u010dajno ne ubrzaju globalni napori u borbi s klimatskim promjenama, u slu\u010daju ostvarenja najgoreg klimatskog scenarija dodatnih 236 milijuna vi\u0161e \u017eena i djevoj\u010dica bit \u0107e izlo\u017eeno opasnosti od nesta\u0161ice hrane.<\/p>\n\n\n\n Jaz u rodnom odnosu mo\u0107i i liderstvu ostaje ukorijenjen, a trenutnim tempom sljede\u0107a generacija \u017eena i dalje \u0107e prosje\u010dno provoditi 2,3 sata dnevno vi\u0161e od mu\u0161karaca bave\u0107i se nepla\u0107enom skrbi i ku\u0107anskim poslovima. Nijedna zemlja u svijetu nije na putu uspje\u0161nog iskorjenjivanja nasilja u intimnim partnerskim odnosima, a udio \u017eena na upravlja\u010dkim pozicijama mogao bi ostati ispod pariteta \u010dak i nakon 2050. godine. Iako je postignut zna\u010dajan napredak u pristupu djevoj\u010dica obrazovanju, stopa zavr\u0161etka \u0161kolovanja jo\u0161 uvije ne uspijeva dose\u0107i ciljane razine.<\/p>\n\n\n\n Nalaze ovog istra\u017eivanja potvr\u0111uju i godi\u0161nji izvje\u0161taji<\/a><\/u> Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).<\/p>\n\n\n\n Objavljena su revidirana G20\/OECD Na\u010dela korporativnog upravljanja<\/a><\/u> i OECD-ovi nalazi<\/a><\/u> o korporativnom upravljanju za 2023. godinu. G20\/OECD Na\u010dela korporativnog upravljanja pru\u017eaju smjernice donositeljima javnih politika za procjenu i pobolj\u0161anje kvalitete pravnog, regulatornog i institucionalnog okvira za korporativno upravljanje, a sve s ciljem podupiranja povjerenja u tr\u017ei\u0161te i po\u0161tene tr\u017ei\u0161ne prakse, ekonomsku u\u010dinkovitost, odr\u017eivi rast i financijsku stabilnost.<\/p>\n\n\n\n Kao glavna me\u0111unarodna smjernica za dobro korporativno upravljanje, imaju globalni doseg, a kompanijama poma\u017eu unaprijediti pristup financiraju, posebno s tr\u017ei\u0161ta kapitala dok s druge strane daju okvir za za\u0161titu ulaga\u010da, uklju\u010duju\u0107i ku\u0107anstva sa ulo\u017eenim u\u0161te\u0111evinama. Na\u010dela promi\u010du transparentnost i izravnu odgovornost \u010dlanova uprave i izvr\u0161nih direktora kako bi potaknule odr\u017eivost i otpornost cijelog gospodarstva.<\/p>\n\n\n\n Europska unija najavila je da \u0107e u procesu izrade Direktive o du\u017enoj pa\u017enji za odr\u017eivo poslovanje (CSDDD) koja \u0107e od kompanija zahtijevati prepoznavanje, ubla\u017eavanje i spre\u010davanje \u0161tetnih utjecaja na ljudska prava i okoli\u0161 du\u017e svojih lanaca vrijednosti izme\u0111u ostaloga raditi na uskla\u0111ivanju s ovim smjernicama.<\/p>\n\n\n\n Europska savjetodavna skupina za financijsko izvje\u0161tavanje (EFRAG<\/a><\/u>) u procesu je formiranja slu\u017ebenog tuma\u010denja primjene Europskih standarda za izvje\u0161tavanje o odr\u017eivosti (ESRS) usvojenih u srpnju<\/a><\/u> s posebnim naglaskom na upute za pravilno provo\u0111enje postupka procjene dvostruke materijalnosti i objavu informacija o lancu vrijednosti. Iako se zavr\u0161etak postupka o\u010dekuje tek krajem ove ili po\u010detkom sljede\u0107e godine, dobra vijest za obveznike izvje\u0161tavanja je zajedni\u010dka izjava EFRAG-a i Globalne inicijative za izvje\u0161tavanja (GRI)<\/a><\/u> kojom se potvr\u0111uje interoperabilnost ESRS-a i GRI-ja, globalno najra\u0161irenijih standarda za izvje\u0161tavanje o odr\u017eivosti. Uskla\u0111ivanjem ESRS-a sa GRI i IFRS standardima Odbora za me\u0111unarodne standarde odr\u017eivosti (ISSB) smanjit \u0107e optere\u0107enje i dodatne tro\u0161kove koje bi iziskivalo dvostruko izvje\u0161tavanje.<\/p><\/li>\n\n\n\n Europska komisija otvorila je javno savjetovanje o primjeni Uredbe o objavama povezanima s odr\u017eivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR)<\/a><\/u>. Komisija \u0107e u sljede\u0107a tri mjeseca organizirati niz radionica i okruglih stolova kako bi prikupila mi\u0161ljenja sudionika na financijskim tr\u017ei\u0161tima, ulaga\u010da, civilnog dru\u0161tva, relevantnih javnih tijela i nacionalnih regulatora, a davanje prijedloga kako unaprijediti primjenu uredbe omogu\u0107eno je i svim zainteresiranim gra\u0111anima<\/a><\/u>.<\/p><\/li>\n\n\n\n Ulaga\u010dka inicijativa Na\u010dela odgovornog ulaganja (PRI) uputila je prijedloge<\/a><\/u> Odboru za me\u0111unarodne standarde odr\u017eivosti (ISSB) za pro\u0161irivanje IFRS S2 standarda o klimatskim promjenama zahtjevima za objavu informacijama o rizicima i prilikama povezanima s bioraznoliko\u0161\u0107u, vodom i deforestacijom te na izradu standarda za izvje\u0161tavanje o rizicima povezanima s ljudskim pravima koji bi bio uskla\u0111en sa zahtjevima drugih vode\u0107ih globalnih standarda, uklju\u010duju\u0107i europskog ESRS-a. Ovi prijedlozi rezultat su javnog savjetovanja<\/a><\/u> u sklopu ISSB-ovog planiranja prioriteta u sljede\u0107em dvogodi\u0161njem razdoblju kako bi se unaprijedilo globalno izvje\u0161tavanje o utjecaju rizika odr\u017eivosti na poslovanje i financijsku vrijednost kompanija i ulaga\u010dima pru\u017eilo kvalitetnije informacije za prepoznavanje odr\u017eivih investicija.<\/p><\/li>\n\n\n\n Europska unija je u prvoj polovici 2023. koristila 17 posto manje fosilnih goriva nego prethodne godine. Analiza<\/a><\/u> thinktanka za \u010distu energiju EMBER pad u potro\u0161nji fosilnih goriva na najni\u017eu razinu od 2015. pripisuje smanjenoj potra\u017enji za elektri\u010dnom energijom i porastu proizvodnje energije iz obnovljivih izvora koja je u 17 dr\u017eava \u010dlanice Europske unije dosegnula rekordne razine za prvu polovicu godine. Udio obnovljivih izvora u ukupnoj potro\u0161nji energije u EU 2021. iznosio je 22 posto, a Europski parlament je prije nekoliko dana na plenarnoj sjednici u Strasbourgu izglasao<\/a><\/u> pove\u0107anje ciljanog udjela obnovljivaca u energetskom miksu EU-a do 2030. godine s 32 na 42,5 posto.<\/p><\/li>\n<\/ul>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kraj najtoplijeg ljeta u povijesti poklopio se s nekoliko va\u017enih prekretnica u #ESG svijetu. Brojna istra\u017eivanja na pola puta do kraja…<\/p>","protected":false},"author":9,"featured_media":1697,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_uag_custom_page_level_css":"","site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"disabled","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"set","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-1632","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"uagb_featured_image_src":{"full":["https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/image.png",1000,800,false],"thumbnail":["https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/image-150x150.png",150,150,true],"medium":["https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/image-300x240.png",300,240,true],"medium_large":["https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/image-768x614.png",768,614,true],"large":["https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/image.png",1000,800,false],"1536x1536":["https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/image.png",1000,800,false],"2048x2048":["https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/image.png",1000,800,false],"trp-custom-language-flag":["https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/image-15x12.png",15,12,true]},"uagb_author_info":{"display_name":"Riki Pahli\u0107","author_link":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/author\/rikipahlic\/"},"uagb_comment_info":0,"uagb_excerpt":"Kraj najtoplijeg ljeta u povijesti poklopio se s nekoliko va\u017enih prekretnica u #ESG svijetu. Brojna istra\u017eivanja na pola puta do kraja…","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1632","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1632"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1632\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1698,"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1632\/revisions\/1698"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1697"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1632"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1632"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1632"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Rezultati drugog klimatskog stres-testa gospodarstva eurozone ukazuju da je brza zelena tranzicija u interesu kompanija, ku\u0107anstava i banaka<\/h4>\n\n\n\n
\n
Nijedna zemlja u svijetu nije na putu iskorjenjivanja nasilja u partnerskim odnosima, a rodni paritet na upravlja\u010dkim pozicijama te\u0161ko je ostvariv prije 2050. godine<\/h4>\n\n\n\n
Odr\u017eivost i otpornost gospodarstva u sredi\u0161tu pa\u017enje revidiranih G20\/OECD Na\u010dela korporativnog upravljanja<\/h4>\n\n\n\n
Dodatne zanimljivosti:<\/h4>\n\n\n\n
\n