![\"\"](\"https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/image.png\")
<\/figure>\n\n\n\nObjava zavr\u0161ne verzije i slu\u017ebenih prijevoda prvog seta Europskih standarda za izvje\u0161tavanje o odr\u017eivosti (ESRS) 28. srpnja<\/h4>\n\n\n\n
Javno savjetovanje<\/a><\/u> o Delegiranoj uredbi kojom se ure\u0111uje prvi set Europskih standarda za izvje\u0161tavanje o odr\u017eivosti (ESRS) izazvalo je burne reakcije razli\u010ditih skupina dionika. Prijedlog Komisije zna\u010dajno je oslabio zahtjeve iz tehni\u010dkih preporuka<\/a><\/u> Europske savjetodavne skupine za financijsko izvje\u0161tavanje (EFRAG) omogu\u0107uju\u0107i kompanijama ve\u0107u slobodu u odabiru o kojim aspektima odr\u017eivosti trebaju izvje\u0161tavati i pove\u0107avaju\u0107i broj podru\u010dja u kojima postoji razdoblje prilagodbe.<\/p>\n\n\n\n Europski forum o odr\u017eivom ulaganju (Eurosif), ulaga\u010dka inicijativa Na\u010dela odgovornog ulaganja (PRI) i Grupa institucionalnih investitora za klimatske promjene (IIGCC), zajedno sa 93 potpisana ulaga\u010da i sudionika na financijskim tr\u017ei\u0161tima, pozvali su Europsku komisiju na pridr\u017eavanje EFRAG-ovih preporuka iz studenog 2022. godine kako bi se osigurala uskla\u0111enost s drugim EU regulativama i strate\u0161kim ciljevima. Klju\u010dna podru\u010dja za ulaga\u010de su obvezno izvje\u0161tavanje o sva tri opsega emisija stakleni\u010dkih plinova koje omogu\u0107uje procjenu dosljednosti klimatskih tranzicijskih planova kompanija, uskla\u0111ivanje obveznih objava s drugim EU regulativama poput Uredbe o objavama povezanim s odr\u017eivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR) i klju\u010dnim EU strategijama te interoperabilnost s ISSB i GRI standardima za izvje\u0161tavanje o odr\u017eivosti.<\/p>\n\n\n\n Povjerenica Europske komisije za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tr\u017ei\u0161ta kapitala Mairead McGuinness najavila je<\/a><\/u> da \u0107e kona\u010dna verzija i slu\u017ebeni prijevodi prvog seta ESRS standarda biti objavljeni 28. srpnja, a trebali bi stupiti na snagu 1. sije\u010dnja 2024. odnosno nakon isteka razdoblja od 2+2 mjeseca u kojem Europski parlament i Vije\u0107e Europske unije mogu ulo\u017eiti prigovor.<\/p>\n\n\n\n Ujedinjeni narodi su 2015. godine usvojili ambiciozni Program za odr\u017eivi razvoj do 2030. (Agenda 2030) koji se sastoji od me\u0111usobno povezanih i univerzalno primjenjivih 17 ciljeva i 169 podciljeva odr\u017eivog razvoja usmjerenih na pet klju\u010dnih podru\u010dja \u2013 mir, ljude, prosperitet, okoli\u0161 i partnerstva. Ovaj u sr\u017ei investicijski program treba osigurati da siroma\u0161ne i bogate dr\u017eave zajedni\u010dkim snagama u 15-godi\u0161njem razdoblju osiguraju bolje \u017eivotne uvjete za sve ljude i svedu okoli\u0161ne utjecaje na razinu koju Zemljini prirodni kapaciteti mogu podnijeti.<\/p>\n\n\n\n Izvje\u0161taj<\/a><\/u> globalne neprofitne inicijative za Ujedinjene narode \u201eMre\u017ea rje\u0161enja za odr\u017eivi razvoj\u201c za 2023. godinu pokazao je da se svijet na pola puta do 2030. nalazi u ozbiljnom zaostatku kad je u pitanju ostvarenje svih 17 Ciljeva odr\u017eivog razvoja. Kao glavni razlozi dosada\u0161njeg neuspjeha navode se nedostatak strate\u0161kog pristupa, holisti\u010dkog pogleda i ulaganja u provedbu ciljeva, razli\u010diti pristupi kao i nedostatak suradnje me\u0111u dr\u017eavama koji bi osigurali umno\u017eavanje pozitivnih i ubla\u017eavanje negativnih utjecaja.<\/p>\n\n\n\n Pitanje prelijevanja \u0161tetnih u\u010dinaka najrazvijenijih na najsiroma\u0161nije zemlje svijeta name\u0107e se kao jedan od najve\u0107ih izazova uo\u010di Svjetskog sastanka na vrhu Ujedinjenih naroda o ciljevima odr\u017eivog razvoja<\/a><\/u> koji \u0107e se odr\u017eati u rujnu u New Yorku. Iako se na popisu 20 dr\u017eava koje najbolje napreduju u ostvarenju ciljeva na\u0161lo \u010dak 20 europskih, uklju\u010duju\u0107i Hrvatsku na 12. mjestu, svih 20 na\u0161lo se i me\u0111u 50 dr\u017eava s najve\u0107im prelijevanjem \u0161tetnih utjecaja na druge. Oja\u010davanje ekonomske, dru\u0161tvene i okoli\u0161ne suradnje te mira me\u0111u dr\u017eavama jedini su na\u010din za osiguravanje \u017eeljenih transformacija.<\/p>\n\n\n\n Odbor za me\u0111unarodne standarde odr\u017eivosti (ISSB) Zaklade za me\u0111unarodne standarde financijskog izvje\u0161tavanja (IFRS) objavio je standarde<\/a><\/u> za izvje\u0161tavanje o utjecajima odr\u017eivosti i klimatskih promjena na poslovanje kompanija. Standardi koji \u0107e biti u primjeni od 1. sije\u010dnja 2024. godine zahtijevaju objavu op\u0107ih informacija o prepoznavanju, pra\u0107enju i upravljanju specifi\u010dnim rizicima i prilikama odr\u017eivosti. Kompanije \u0107e trebati opisati strategiju ili strate\u0161ki pristup, procese za prepoznavanje, procjenu, prioritizaciju i pra\u0107enje rizika, kao i ciljeve, klju\u010dne pokazatelje i napredak u ispunjenju zakonskih obveza i postavljenih ciljeva.<\/p>\n\n\n\n IFRS S1 zahtijeva objavu informacija namijenjenih korisnicima financijskih izvje\u0161taja poput dioni\u010dara, investitora i kreditora. To podrazumijeva informacije o rizicima i prilikama povezanim s odr\u017eivo\u0161\u0107u koji utje\u010du na nov\u010dane tokove, pristup financiranju te kratkoro\u010dnu, srednjoro\u010dnu i dugoro\u010dnu cijenu kapitala. Od kompanija se o\u010dekuje da procijene rizike i prilike u svojim odnosima s dionicima, dru\u0161tvom, gospodarstvom i okoli\u0161em du\u017e lanca vrijednosti, uklju\u010duju\u0107i izravne i neizravne utjecaje odr\u017eivosti koji proizlaze iz operacija i poslovnih odnosa kompanije.<\/p>\n\n\n\n Standard IFRS S2 dizajniran je kao nadopuna standardu S1 i navodi specifi\u010dne objave povezane s klimatskim promjenama. Od kompanija se o\u010dekuje objava o tome kako su klimatski faktori i u kojem postotku uklju\u010deni u naknade za menad\u017eere, o emisijama stakleni\u010dkih plinova opsega 1, 2 i 3, uz mogu\u0107nost odgode objave neizravnih emisija opsega 3 za jednu godinu. Tako\u0111er, kompanije trebaju izvijestiti o broju i postotku imovine te poslovnih aktivnosti ranjivih na fizi\u010dke i tranzicijske klimatske rizike te onim uskla\u0111enim s prilikama povezanim s klimatskim promjenama kao i iznosima kapitalnih izdataka, financiranja i ulaganja u rizike i prilike povezane s klimatskim promjenama.<\/p>\n\n\n\nOzbiljan zaostatak u ostvarenju svih 17 Ciljeva odr\u017eivog razvoja na pola puta do 2030.<\/h4>\n\n\n\n
Standardi za izvje\u0161tavanje o utjecajima odr\u017eivosti i klimatskih promjena na poslovanje kompanija Zaklade za me\u0111unarodne standarde financijskog izvje\u0161tavanja (IFRS) u primjeni od 1. sije\u010dnja<\/h4>\n\n\n\n
Usvojeni tehni\u010dki kriteriji za preostala \u010detiri okoli\u0161na cilja EU taksonomije<\/h4>\n\n\n\n