![\"\"](\"https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/image.png\")
<\/figure>\n\n\n\nEuropska unija usvojila niz regulativa za ispunjenje klimatskih ciljeva do 2030.<\/h3>\n\n\n\n
Europski parlament i Vije\u0107e Europske unije odobrili su klju\u010dne regulative<\/a><\/u> za provedbu klimatskog paketa \u201eSpremni za 55 posto\u201c \u010diji je cilj smanjenje emisija stakleni\u010dkih plinova za 55 posto do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. godine. Reformom je doneseno i izmijenjeno pet regulativa, a ovo su najzna\u010dajnije promjene.<\/p>\n\n\n\n Sustav trgovanja emisijama stakleni\u010dkih plinova (ETS), temeljni alat EU-a za ograni\u010denje i smanjenje industrijskih emisija stakleni\u010dkih plinova, do\u017eivjet \u0107e zna\u010dajne promjene. Zrakoplovna i brodarska industrija bit \u0107e potpuno integrirane u sustav, sektori pokriveni ETS-om morat \u0107e smanjiti svoje emisije za 62 % do 2030. (u usporedbi s 2005.), a do 2034. postupno \u0107e se ukinuti besplatne emisijske jedinice za industriju.<\/p>\n\n\n\n Razrije\u0161eno je i jedno od najspornijih pitanja \u2013 uspostava novog, paralelnog tr\u017ei\u0161ta emisijskim jedinicama ETS II, koje \u0107e od 2027. obuhvatiti emisije iz goriva za cestovni promet i grijanje zgrada poput benzina, dizela, lo\u017e ulja i plina. Iz aukcija emisijskih jedinica ETS II planira se prikupiti do 65 milijardi eura koje \u0107e \u010diniti okosnicu 86,7 milijardi eura te\u0161kog Socijalnog fonda za klimatsku politiku (SCF) za pomo\u0107 ranjivim ku\u0107anstvima, mikropoduze\u0107ima i korisnicima prijevoza u prijelazu na obnovljive izvore energije.<\/p>\n\n\n\n Parlament i Vije\u0107e su odobrili i uvo\u0111enje prvog uglji\u010dnog prekograni\u010dnog poreza u svijetu. Svrha Mehanizma za uglji\u010dnu prilagodbu na granicama (CBAM), koji \u0107e biti postupno uveden od 2026., je spre\u010davanje premje\u0161tanja proizvodnje u zemlje izvan EU-a ili uvoza proizvoda s visokim emisijama, a obuhva\u0107a proizvode sektora cementa, aluminija, gnojiva, proizvodnje elektri\u010dne energije, \u017eeljeza i \u010delika. Osim dekarbonizacije EU industrije, ovaj mehanizam bi trebao potaknuti druge zemlje na pove\u0107anje svojih klimatskih ambicija.<\/p>\n\n\n\n Europska komisija objavila dugo odga\u0111ani i i\u0161\u010dekivani prijedlog tehni\u010dkih kriterija i gospodarskih djelatnosti za preostala \u010detiri okoli\u0161na cilja EU taksonomije<\/strong>: odr\u017eivo kori\u0161tenje i za\u0161titu vodnih i morskih resursa, prijelaz na kru\u017eno gospodarstvo, spre\u010davanje i kontrolu one\u010di\u0161\u0107enja te za\u0161titu i obnovu bioraznolikosti i ekosustava. Osim popisa 35 prihvatljivih gospodarskih aktivnosti za navedene ciljeve, ovaj regulatorni paket uklju\u010duje izmjene i dopune dviju delegiranih uredbi i sedam dodataka, a zna\u010dajno je i uvo\u0111enje 13 novih gospodarskih djelatnosti koje doprinose ubla\u017eavanju i prilagodbi na klimatske promjene. Odmah nakon zavr\u0161etka postupka javnog savjetovanja 3. svibnja, Platforma za odr\u017eivo financiranje, stalna stru\u010dna skupina koja poma\u017ee Komisiji u razvoju taksonomije objavila je svoje preporuke<\/a><\/u> i dovela u pitanje primjenjivost i razinu ambicija predlo\u017eenih mjera. Kona\u010dna verzija tekstova o\u010dekuje se u lipnju.<\/p><\/li>\n\n\n\n Bli\u017ei se dogovor o ambicioznoj Direktivi o du\u017enoj pa\u017enji za odr\u017eivo poslovanje (CSDDD). <\/strong>Odbor Europskog parlamenta za pravna pitanja (JURI) dao je pozitivno mi\u0161ljenje za Prijedlog direktive o du\u017enoj pa\u017enji za odr\u017eivo poslovanje koja bi kompanije obvezala na dubinsko snimanje i izvje\u0161tavanje o izravnim i neizravnim utjecajima na okoli\u0161 i ljudska prava du\u017e lanca vrijednosti. Novost je usvajanje kompromisnih amandmana koji uklju\u010duju obveznu objavu klimatskih tranzicijskih planova uskla\u0111enih s Pari\u0161kim klimatskim sporazumom i zahtjevima Direktive o korporativnom izvje\u0161\u0107ivanju o odr\u017eivosti (CSRD), eksplicitne zahtjeve za provedbom klimatskog dubinskog snimanja i posebne zahtjeve o dubinskom snimanju za institucionalne ulaga\u010de. Usvajanje slu\u017ebene pozicije Europskog parlamenta o\u010dekuje se na plenarnoj sjednici 1. lipnja, a nakon toga slijede dogovori s Vije\u0107em EU-a i Europskom komisijom.<\/p><\/li>\n\n\n\n Nova <\/strong>procjena Europske sredi\u0161nje banke (ESB)<\/strong><\/a> pokazala je da banke jo\u0161 uvijek nisu spremne odgovoriti svim regulatornim zahtjevima za objave informacija o uglji\u010dnom otisku svojih aktivnosti i izlo\u017eenosti klimatskim rizicima.<\/strong> Iako je ve\u0107ina banaka u 2022. zna\u010dajno pro\u0161irila opseg svojih okoli\u0161nih i klimatskih objava u odnosu na prethodnu godinu, kvaliteta informacija i dalje nije dovoljna da bi zadovoljila zahtjevne tehni\u010dke standarde o ESG rizicima (ITS) Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) koji stupaju na snagu ove godine. ITS od banaka tra\u017ei kvalitativne i kvantitativne informacije o tranzicijskim i fizi\u010dkim klimatskim rizicima, izlo\u017eenosti imovine klimatskim hazardima, udjelu financiranih aktivnosti uskla\u0111enih s EU taksonomijom, objave o emisijama stakleni\u010dkih plinova s naglaskom na neizravne emisije opsega 3 i drugo. ESB je bankama dostavio prona\u0111ene nedostatke i ponudio primjere dobre prakse koji im mogu pomo\u0107i u uskla\u0111ivanju s nadolaze\u0107im EBA izvje\u0161tajnim standardima.<\/p><\/li>\n\n\n\n \u0160panjolski elektroenergetski div Iberdrola do 2025. od 85 % svojih glavnih dobavlja\u010da o\u010dekuje po\u0161tivanje ESG kriterija.<\/strong> Iberdrola je jedna od rijetkih kompanija koja je UN-ove ciljeve odr\u017eivog razvoja integrirala u svoju poslovnu strategiju, a zbog svojih naprednih praksi na\u0161la se na ljestvici kompanija najboljih u upravljanju klimatskim utjecajima i rizicima u dobavlja\u010dkom lancu koju objavljuje neprofitna organizacija Carbon Disclosure Project<\/em> (CDP). Ve\u0107 napredne prakse kojima svojih 20 000 globalnih dobavlja\u010da na razli\u010dite na\u010dine poti\u010de na odr\u017eivo poslovanje odlu\u010dili su podignuti na jo\u0161 vi\u0161u razinu \u2013 obvezivanjem da \u0107e do 2025. 85 % od njihovih 1000 najve\u0107ih dobavlja\u010da trebati dokazati po\u0161tivanje ESG kriterija<\/a> koji uklju\u010duju doprinos ostvarenju Ciljeva odr\u017eivog razvoja, upravljanje klimatskim rizicima, strategiju za primjenu kru\u017ene ekonomije, dubinsko snimanje ljudskih prava itd.<\/p><\/li>\n<\/ul>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" klju\u010dne regulative za provedbu klimatskog paketa \u201eSpremni za 55 posto\u201c<\/p>","protected":false},"author":9,"featured_media":1707,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_uag_custom_page_level_css":"","site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"disabled","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"set","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-1636","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"uagb_featured_image_src":{"full":["https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/image.png",1000,800,false],"thumbnail":["https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/image-150x150.png",150,150,true],"medium":["https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/image-300x240.png",300,240,true],"medium_large":["https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/image-768x614.png",768,614,true],"large":["https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/image.png",1000,800,false],"1536x1536":["https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/image.png",1000,800,false],"2048x2048":["https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/image.png",1000,800,false],"trp-custom-language-flag":["https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/image-15x12.png",15,12,true]},"uagb_author_info":{"display_name":"Riki Pahli\u0107","author_link":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/author\/rikipahlic\/"},"uagb_comment_info":0,"uagb_excerpt":"klju\u010dne regulative za provedbu klimatskog paketa \u201eSpremni za 55 posto\u201c","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1636","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1636"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1636\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1708,"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1636\/revisions\/1708"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1707"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1636"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1636"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1636"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Dodatne zanimljivosti:<\/h3>\n\n\n\n
\n