![\"\"](\"https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/image.png\")
<\/figure>\n\n\n\nKompanije su svjesne potrebe za uklju\u010denjem klimatskih tranzicijskih planova u poslovne strategije, ali se ne prilago\u0111avaju dovoljno brzo novim regulatornim obvezama<\/h4>\n\n\n\n
Anketa<\/a> o klimatskim promjenama me\u0111unarodne neprofitne organizacije Carbon Disclosure Project (CDP) provedena na vi\u0161e od 18 600 kompanija iz 135 zemalja pokazala je da vi\u0161e od polovice ispitanih kompanija ve\u0107 objavljuje ili ima u planu objaviti svoje klimatske tranzicijske planove.<\/p>\n\n\n\n Klimatski tranzicijski plan je uvremenjeni akcijski plan koji od organizacija tra\u017ei da jasno poka\u017eu na koji \u0107e na\u010din transformirati svoje cjelokupno poslovanje i kako \u0107e u svoju poslovnu strategiju uklju\u010diti znanstveno utemeljene klimatske ciljeve. Samo 13 posto ispitanih kompanija zadovoljilo je ve\u0107inu, a tek 0,4 posto sve klju\u010dne pokazatelje uskla\u0111enosti s Pari\u0161kim sporazumom.<\/p>\n\n\n\n S obzirom na to da je objava klimatskih tranzicijskih planova zahtjev Direktive o korporativnom izvje\u0161tavanju o odr\u017eivosti (CSRD), a obveznu objavu klimatskih ciljeva i tranzicijskih planova najavili su i ameri\u010dka Komisija za vrijednosnice i burzu (SEC) i Odbor za me\u0111unarodne standarde odr\u017eivosti (ISSB), ne \u010dudi da je \u010dak 6520 ispitanih tvrtki najavilo objavu klimatskih akcijskih planova u sljede\u0107e dvije godine.<\/p>\n\n\n\n Nordijska financijska grupacija Nordea u sije\u010dnju je objavila<\/a> uklju\u010divanje ESG ciljeva u svoj dugoro\u010dni plan poticaja (LTIP) od 2023. do 2025. godine za pedesetak vi\u0161ih direktora i klju\u010dnih zaposlenika koji imaju izravan utjecaj na rezultate, profitabilnost i dugoro\u010dni rast kompanije. Mjereni u\u010dinak odnosi se na doprinos ostvarenju ciljeva odr\u017eivosti kompanije u tri klju\u010dna podru\u010dja: odr\u017eivo financiranje, klimatske promjene i raznolikost.<\/p>\n\n\n\n Sli\u010dan potez povukla je i tvrtka za upravljanje imovinom AXA IM<\/a> koja \u0107e naknade 400 vi\u0161ih menad\u017eera vezati uz smanjenje uglji\u010dnog otiska investicijskih portfelja s ciljem transparentnije komunikacije ostvarenja cilja uglji\u010dne neutralnosti kompanije i njenih investicija do 2050. godine. Odabrani klju\u010dni pokazatelji odnose se na izlo\u017eenost portfelja ugljenu, uglji\u010dni intenzitet operacija, dekarbonizaciju nekretnina itd., a AXA IM \u0107e o svom napretku transparentno informirati<\/a> javnost.<\/p>\n\n\n\n Osim \u0161to je uklju\u010divanje ESG kriterija u naknade menad\u017eera jedan od najavljenih zahtjeva Europskog standarda za izvje\u0161tavanje o odr\u017eivosti (ESRS), izostanak njihovog povezivanja s ciljevima odr\u017eivosti iz poslovnih strategija kompanija i izvje\u0161tavanja o napretku postaje isklju\u010duju\u0107i faktor pri dono\u0161enju odluka nekih investitora.<\/a><\/p>\n\n\n\n Online istra\u017eivanje Paula Polmana<\/a> provedeno na ukupno 4000 zaposlenika srednjih i velikih kompanija u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama i Ujedinjenom Kraljevstvu jo\u0161 jednom je pokazalo da ve\u0107ina zaposlenika \u017eeli raditi za kompanije koje pozitivno utje\u010du na svijet.<\/p>\n\n\n\n To uklju\u010duje vi\u0161e od 70 posto milenijalaca i pripadnika generacije Z u UK-u odnosno 80 posto u SAD-u. Posebno je zanimljivo da se ve\u0107i broj pripadnika tih skupina brine za budu\u0107nost planeta i dru\u0161tva nego za vlastita primanja i zato ne treba \u010duditi da je gotovo polovica ispitanih ve\u0107 dala otkaz u kompanijama \u010dije se vrijednosti ne poklapaju s njihovima.<\/p>\n\n\n\n Ohrabruju\u0107a vijest za poslodavce je \u017eelja dvije tre\u0107ine pripadnika Gen Z generacije za ve\u0107om ulogom u pomaganju svojim organizacijama da unaprijede svoje dru\u0161tveno i okoli\u0161no odgovorne prakse. S obzirom na to da zna\u010dajan dio njih tvrdi da ne zna odakle krenuti i na koji na\u010din pomo\u0107i, za poslodavce koji \u017eele poslovati odgovorno i zadr\u017eati svoje zaposlenike iznimno su va\u017eni otvorena i dvosmjerna komunikacija o vrijednostima i ciljevima organizacije.<\/p>\n\n\n\n Talijanski energetski div Enel<\/a> jo\u0161 je jednom pokazao da je jedan od globalnih lidera odr\u017eivosti i postao prva kompanija koja prati vlastiti indeks cirkularnosti. Enel je na\u010dela kru\u017enog gospodarstva integrirao u poslovni model i koristi ih kao strate\u0161ki alat<\/a> za ubrzanje dekarbonizacije od 2015. godine. Iz promatranja me\u0111usobne povezanosti upotrebe resursa i emisija stakleni\u010dkih plinova nastao je Economic CirculAbility\u00a9,<\/em> klju\u010dni pokazatelj kojim se ekonomski u\u010dinak uspore\u0111uje s ukupnom koli\u010dinom upotrijebljenih resursa, uklju\u010duju\u0107i goriva i sirovina. Cilj kompanije je do 2030. godine udvostru\u010diti indeks cirkularnosti \u0161to zna\u010di upola manji omjer kori\u0161tenih resursa du\u017e lanca vrijednosti u odnosu na ostvarenu dobit.<\/p><\/li>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/image-1.png\")
<\/figure>\n\n\n\nUklju\u010divanje ESG kriterija u naknade direktora postaje standard<\/h4>\n\n\n\n
Zaposlenici \u017eele sna\u017ene vrijednosti i pozitivan utjecaj na svijet<\/h4>\n\n\n\n
Dodatne zanimljivosti:<\/h4>\n\n\n\n
\n