![\"\"](\"https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/image.png\")
<\/figure>\n\n\n\nKlimatske promjene, prirodne katastrofe i ekstremne vremenske nepogode najve\u0107e su prijetnje ovog desetlje\u0107a <\/strong><\/span><\/p>\n\n\n\n Svjetski ekonomski forum (WEF) objavio je <\/span>18. izdanje svojeg godi\u0161njeg izvje\u0161taja<\/a><\/u> o globalnim ekonomskim, okoli\u0161nim, geopoliti\u010dkim, dru\u0161tvenim i tehnolo\u0161kim rizicima u narednom desetlje\u0107u. Devet od deset klju\u010dnih rizika pojavljuje se i u dvogodi\u0161njoj i desetogodi\u0161njoj perspektivi. Kao najve\u0107a kratkoro\u010dna prijetnja u okolnostima inflatornog pritisaka i potencijalno du\u017eeg ratnog sukoba u Ukrajini prepoznati su kriza uzrokovana porastom tro\u0161kova \u017eivota, prirodne katastrofe i ekstremne vremenske nepogode te geoekonomski sukobi. Globalna ekonomska fragmentacija i geopoliti\u010dke tenzije istaknuti su kao trenutna prijetnja s dalekose\u017enim posljedicama.<\/p>\n\n\n\n Na listi deset dugoro\u010dno najve\u0107ih rizika nalazi se \u010dak \u0161est okoli\u0161nih, a klimatske promjene na samom su vrhu izme\u0111u ostalog i zbog poja\u010davaju\u0107eg utjecaja prilikom pojave negativnih posljedica drugih rizika. U sljede\u0107ih deset godina strahuje se i od daljnjeg naru\u0161avanja dru\u0161tvene kohezije i polarizacije, migracija i geopoliti\u010dkih sukoba, a na obje liste rizika kojima se treba upravljati na\u0161le su se i kiberneti\u010dke prijetnje. WEF je objavio i svoje najnovije istra\u017eivanje<\/a><\/u> pogleda na kiberneti\u010dku sigurnost koje pokazuje da su \u010dlanovi uprava vode\u0107ih svjetskih kompanija <\/span>svjesni velike zna\u010dajnosti upravljanja kiberneti\u010dkim rizicima, ali izazov i dalje predstavlja zna\u010dajno razila\u017eenje u njihovoj percepciji klju\u010dnih prijetnji u odnosu na ispitane cyber stru\u010dnjake.<\/p>\n\n\n\n Uspje\u0161na prilagodba na trend globalnog starenja i pitanje me\u0111ugeneracijske pravi\u010dnosti visoko na listi UN-ovih prioriteta<\/strong><\/span><\/p>\n\n\n\n Odjel za ekonomska i socijalna pitanja Ujedinjenih naroda (DESA) je povodom 20. godi\u0161njice Madridskog me\u0111unarodnog akcijskog plana o starenju stanovni\u0161tva objavio globalni dru\u0161tveni izvje\u0161taj<\/a><\/u> za 2023. godinu. <\/span>Prema procjenama Ujedinjenih naroda (UN), populacija osoba u dobi iznad 65 godina utrostru\u010dit \u0107e se do 2050. godine i dosegnut \u0107e brojku od 1,6 milijardi odnosno 16% ukupnog broja ljudi. Starenje stanovni\u0161tva globalni je ireverzibilni trend koji se pojavio zbog smanjenja stopa smrtnosti i produljenja \u017eivotnog vijeka u gotovo svim dr\u017eavama svijeta, a ima ozbiljne dru\u0161tvene i gospodarske implikacije.<\/p>\n\n\n\n Pitanje me\u0111ugeneracijske pravi\u010dnosti prepoznato je kao jedno od klju\u010dnih uo\u010di svjetskih sastanaka na vrhu Ujedinjenih naroda o ciljevima odr\u017eivog razvoja koji \u0107e se odr\u017eati 2023. i budu\u0107nosti 2024. godine. Republika Hrvatska slu\u017ebeno je najavila svoj drugi, a Europska unija prvi zajedni\u010dki dobrovoljni nacionalni pregled (VNR) o provedbi UN-ovih ciljeva odr\u017eivog razvoja.<\/p>\n\n\n\n Direktiva o korporativnom izvje\u0161tavanju o odr\u017eivosti <\/span>(CSRD<\/a><\/u>) stupila je na snagu 5. sije\u010dnja, a dr\u017eave \u010dlanice Europske unije, uklju\u010duju\u0107i Hrvatsku, du\u017ene su je prenijeti u nacionalno zakonodavstvo najkasnije do 6. srpnja 2024. godine. Nova regulativa po\u010dinje se primjenjivati od 2025. i donosi ve\u0107e zahtjeve u izvje\u0161tavanju o odr\u017eivosti za sve ve\u0107i broj kompanija. Najve\u0107a promjena je u razini ozbiljnosti objava koje Direktiva tra\u017ei, a uklju\u010duje obvezu izvje\u0161tavanja o utjecajima na odr\u017eivost koji proizlaze iz poslovnih modela, strate\u0161kom pristupu i uklju\u010denju donositelja odluka u upravljanje pitanjima odr\u017eivosti te utjecaju vanjskih \u010dimbenika kao \u0161to su klimatske promjene i ljudska prava na financijsku odr\u017eivost organizacija. Do 30. lipnja ove godine o\u010dekuje se i usvajanje prvog seta za kompanije obveznih EU standarda za izvje\u0161tavanje o odr\u017eivosti (ESRS), a najnoviji nacrt standarda<\/span><\/a><\/u> javno je dostupan od studenog pro\u0161le godine.<\/p><\/li>\n\n\n\n Svi pojedinci doprinose pove\u0107anju emisija stakleni\u010dkih plinova, ali ne na isti na\u010din. Top 10% globalnih zaga\u0111iva\u010da odgovorno je za gotovo polovicu svih emisija, a top 1% stvara vi\u0161e CO2 od donje polovice globalne populacije. Nalazi studije o klimatskoj nejednakosti<\/span><\/a><\/u> pokazuju da je razlika izme\u0111u emisija bogatih i siroma\u0161nih unutar dr\u017eava sada ve\u0107a od razlike u emisija izme\u0111u dr\u017eava. S obzirom na to da klimatske promjene zna\u010dajno negativnije utje\u010du na siroma\u0161nije, mjere za ubla\u017eavanje klimatskih promjena trebale bi biti usmjerene na one koji vi\u0161e zaga\u0111uju.<\/p><\/li>\n\n\n\n Tr\u017ei\u0161te rada i gospodarstvo suo\u010deni su s ozbiljnim izazovima u 2023., a stru\u010dnjaci s Harvardove poslovne \u0161kole prepoznali su osam trendova<\/span><\/a><\/u> za \u201cfokusirane lidere\u201d. Poslovne prilike \u201ckriju se\u201d u prilagodbi politika zapo\u0161ljavanja, radnih uvjeta, odnosa sa zaposlenicima, upravljanja organizacijom i investicijskim trendovima.<\/p><\/li>\n\n\n\nDodatne zanimljivosti:<\/h4>\n\n\n\n
\n