![\"\"](\"https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/3-blog.png\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/bullet_red.png\")
Poslovni slu\u010daj za odr\u017eivost<\/h3>\n\n\n\n
Kompanije diljem svijeta zadr\u017eavaju ili pove\u0107avaju svoja ulaganja u ESG inicijative ti\u0161e, ali uvjerenije u poslovne koristi nego u pro\u0161loj godini. Vi\u0161e nedavnih istra\u017eivanja potvr\u0111uje da je odr\u017eivost postala sastavni dio poslovnih strategija znatnog broja velikih kompanija i generator konkurentske prednosti, inovacija i stvaranja dugoro\u010dne vrijednosti. Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave nisu iznimka.
<\/p>\n\n\n\n
Ameri\u010dke kompanije ula\u017eu vi\u0161e: Istra\u017eivanje<\/a> koje je me\u0111u 400 ameri\u010dkih rukovoditelja proveo EcoVadis otkrilo je da \u010dak 87 % ispitanih kompanija u SAD-u u 2025. godini odr\u017eava ili pove\u0107ava ulaganja u odr\u017eivost<\/strong>. Gotovo polovica (48 %) izjavila je da njihova strategija odr\u017eivosti ostaje nepromijenjena i \u010dvrsta, dok je oko tre\u0107ine (31 %) zauzelo \u201eti\u0161i\u201c pristup \u2013 pove\u0107avaju ulaganja, ali manje govore o njima. Ovaj trend, poznat kao \u201egreenhushing<\/em>\u201d zna\u010di da kompanije u praksi nastavljaju rad na odr\u017eivosti, ali izbjegavaju javno progovarati o tome kako bi izbjegle politizaciju. Primjerice, 8 % anketiranih rukovoditelja tvrdi da su u potpunosti prestali javno govoriti o svojim ciljevima odr\u017eivosti, ali nastavljaju s ulaganjima i dr\u017ee se svojih planova. Samo vrlo mali dio, 7 % ispitanih, tvrdi da \u0107e u 2025. godini aktivno smanjiti napore u podru\u010dju odr\u017eivosti, a 6 % priznaje da im to nije prioritet i ula\u017eu minimalne napore isklju\u010divo zbog uskla\u0111enosti.<\/p>\n\n\n\n Za\u0161to kompanije u SAD-u nastavljaju ulagati? Zato \u0161to im odr\u017eivost donosi konkretne poslovne koristi<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Ispitani rukovoditelji naveli su da odr\u017eivost poti\u010de konkurentnost kroz bolju reputaciju brenda, lojalnost kupaca, operativnu u\u010dinkovitost i inovacije. U istra\u017eivanju EcoVadisa 65 % ispitanika navodi da im odr\u017eivost opskrbnog lanca donosi konkurentsku prednost<\/strong>, poma\u017eu\u0107i br\u017eem rastu poslovanja uz smanjenje rizika, ja\u010danje otpornosti, u\u010dinkovitosti u dobavlja\u010dkom lancu i ostvarenje u\u0161teda. Ove navode potvr\u0111uje i vi\u0161e od polovice ispitanih financijskih lidera (52 %) koji smatraju da odr\u017eivost izravno podr\u017eava rast i konkurentnost, dok je samo 19 % njih i dalje vidi primarno kao tro\u0161ak.<\/p>\n\n\n\n Globalna istra\u017eivanja dodatno ja\u010daju ovaj trend. Novo istra\u017eivanje<\/a> Morgan Stanleya pokazuje da 88 % kompanija u svijetu odr\u017eivost gleda kao priliku za stvaranje dugoro\u010dne vrijednosti<\/strong>. Ovo je porast u odnosu na 85 % prethodne godine, \u0161to pokazuje ja\u010danje trenda i u regijama gdje je ESG politiziran. Vi\u0161e od polovice (53 %) ispitanih odr\u017eivost vidi prvenstveno kao izvor dugoro\u010dne vrijednosti kroz ve\u0107u profitabilnost, rast ili ni\u017ee tro\u0161kove kapitala, dok drugih 35 % vidi kombinaciju stvaranja vrijednosti i upravljanja rizicima. Kompanije su tako\u0111er sve vje\u0161tije u mjerenju povrata ulaganja (ROI): 83 % rukovoditelja ka\u017ee da mogu mjeriti ROI svojih inicijativa u podru\u010dju odr\u017eivosti na sli\u010dan na\u010din kao i za ostala ulaganja \u0161to im omogu\u0107uje bolje odlu\u010divanje o alokaciji kapitala.<\/p>\n\n\n\n Je li CSRD prijetnja konkurentnosti EU kompanija?<\/strong> 63 % ispitanih kompanija misli da nije<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Neprofitna organizacija #WeAreEurope provela je istra\u017eivanje<\/a> na 1 800 stru\u010dnjaka iz vi\u0161e od 1 000 kompanija iz Europske unije kako bi se nakon objave prijedloga Omnibusa povela javna rasprava o jednom od najve\u0107ih pitanja 2025. godine: jesu li odr\u017eivost i konkurentnost kompatibilni? Istra\u017eivanje #WeAreEurope otkrilo je da 84 % ispitanika podr\u017eava ciljeve odr\u017eivosti EU-a<\/strong>, dok ih se samo 3 % protivi. Ova \u0161iroka podr\u0161ka sugerira da ve\u0107ina ispitanih europskih kompanija vjeruje da su klimatski i dru\u0161tveni ciljevi EU-a nu\u017eni i da nisu u koliziji s dugoro\u010dnim gospodarskim uspjehom.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111er, 61 % kompanija je vrlo zadovoljno ili zadovoljno CSRD-om u njegovom trenutnom obliku, a 17 % je donekle ili potpuno nezadovoljno. Najve\u0107i udio nezadovoljnih je iz tvrtki s 250 do 499 zaposlenih, a to su kompanije koje nisu bile obveznici NFRD-a koji je zamijenio CSRD, smanjiv\u0161i prag s 500 na 250 zaposlenika. Me\u0111u onima koji su bili nezadovoljni CSRD-om, samo je 39 % zadovoljno Omnibus prijedlozima, a me\u0111u onima koji su bili zadovoljni CSRD-om, samo je 17 % zadovoljnih. Gotovo polovica poduze\u0107a sla\u017ee se s pove\u0107anjem kriterija s 250 na 500 zaposlenih, dok se samo 27 % sla\u017ee s promjenom kriterija s 250 na 1 000 zaposlenih kako je predlo\u017eila Europska komisija.<\/p>\n\n\n\n Znatno manje od polovice (37 %) ispitanika smatra da strogi EU propisi stavljaju europske kompanije u nepovoljan polo\u017eaj u odnosu na konkurenciju izvan EU-a<\/strong>. Zabrinutost znatnog broja europskih kompanija ne proizlazi iz vlastitih obveza ve\u0107 osiguravanja jednakih uvjeta za sve \u2013 90 % onih koji su CSRD vidjeli kao potencijalnu prijetnju konkurentnosti \u017eeli da se jednaki zahtjevi pro\u0161ire na kompanije izvan EU-a. Ovi rezultati ukazuju da je preferencija europskih kompanija podizanje globalnih standarda odr\u017eivosti, a ne odustajanje od odr\u017eivosti u EU, \u0161to je bitna razlika u odnosu na trenutno dominantni narativ.<\/p>\n\n\n\n Jedan od najzna\u010dajnijih, ako ne i najzna\u010dajniji doprinos ESG-a poslovanju je upravljanje rizicima u lancu vrijednosti. S obzirom na sve vidljivije posljedice i dugoro\u010dnu prijetnju klimatskih promjena, brojne krize globalnih opskrbnih lanaca, geopoliti\u010dke napetosti i sve ve\u0107i interes raznolikih dionika za poslovne prakse, tvrtke prepoznaju da ih zanemarivanje pitanja odr\u017eivosti mo\u017ee izlo\u017eiti poslovanje ozbiljnim financijskim, operativnim i reputacijskim rizicima<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Upravljanje \u010dimbenicima odr\u017eivosti, a posebno procjena dvostruke zna\u010dajnosti koja je temeljno na\u010delo primjene Europskih standarda izvje\u0161tavanja o odr\u017eivosti (ESRS) tvrtkama omogu\u0107avaju identificiranje i ubla\u017eavanje tih rizika \u2013 od fizi\u010dkih utjecaja klimatskih promjena na imovinu do regulatorne neuskla\u0111enosti, dostupnosti klju\u010dnih sirovina i nezadovoljstva kupaca.<\/p>\n\n\n\n Kao \u0161to sam pisao u prethodnom blogu o Omnibusu<\/a>, Europska sredi\u0161nja banka je u mi\u0161ljenju o izmjenama naglasila potrebu financijskih institucija u pogledu prikupljanja informacija o \u010dimbenicima odr\u017eivosti. Klju\u010dan dio tog mi\u0161ljenja je stav ECB-a da su mu za ispunjavanje svojih zada\u0107a vezanih uz financijsku stabilnost i monetarnu politiku potrebne kvalitetne informacije o rizicima vezanima uz klimatske i prirodne krize, jer ti rizici imaju duboke posljedice na cijene i stabilnost financijskog sustava.<\/p>\n\n\n\n Banke i investitori sve \u010de\u0161\u0107e uklju\u010duju \u010dimbenike odr\u017eivosti u procjenu rizika, promatraju\u0107i klimatske promjene kao zna\u010dajnu prijetnju imovini i kreditnim portfeljima.<\/p>\n\n\n\n U EU je nadzor Europske sredi\u0161nje banke potaknuo banke da strogo procjenjuju klimatske rizike i sa sve impresivnijim rezultatima. Do kraja 2024. godine vi\u0161e od 90 % banaka izvijestilo je da su zna\u010dajno izlo\u017eene klimatskim i okoli\u0161nim rizicima<\/strong>, \u0161to je zna\u010dajan porast u odnosu na 50 % u 2021. To se mo\u017ee barem djelomi\u010dno pripisati i \u010dinjenici da su sve europske banke pod nadzorom ECB-a po\u010dele uklju\u010divati klimatske rizike u svoje stres testove u odnosu na samo 41 % u 2022., a 95 % europskih banaka ima uspostavljene prakse upravljanja klimatskim i okoli\u0161nim rizicima. Ovaj brzi napredak, kako je naglasio \u010dlan izvr\u0161nog odbora ECB-a Frank Elderson, \u201enije do\u0161ao sam od sebe\u201d, ve\u0107 kao rezultat intenzivnog rada banaka na izgradnji otpornosti na klimatske i prirodne rizike. <\/p>\n\n\n\n Primjer bankarskog sektora jasno pokazuje da kada institucije kvantificiraju potencijalne gubitke zbog, primjerice, ekstremnih vremenskih uvjeta ili neuspjeha klijenata u tranziciji, postaje o\u010dito da su \u010dimbenici odr\u017eivosti klju\u010dni za odgovorno upravljanje rizicima. Primjerice, najve\u0107i svjetski dr\u017eavni investicijski fond, Norges Bank Investment Management<\/strong>, koji upravlja imovinom od preko 1,5 bilijuna eura i ima udjele u preko 9 000 kompanija, objavio je da ne misli ulagati u one kompanije koje ne iska\u017eu jasnu odgovornost uprave za odr\u017eivost, znanstveno utemeljene ciljeve za klimu i prirodu, ne provode procese du\u017ene pa\u017enje te transparentno ne izvje\u0161tavaju, po mogu\u0107nosti prema ESRS-u. Kao \u0161to smo pisali ranije<\/a>, u fondu smatraju da tro\u0161ak prijelaza na niskouglji\u010dno gospodarstvo za fond mo\u017ee biti skroman s obzirom na pad tro\u0161kova zelenih tehnologija, a u\u010dinci fizi\u010dkih klimatskih rizika na fond su potencijalno ozbiljno podcijenjeni. Kako bi to potkrijepili, uveli su novi interni model, kojim su procijenili da je sada\u0161nja vrijednost o\u010dekivanih gubitaka od fizi\u010dkog klimatskog rizika na njihovim ameri\u010dkim vlasni\u010dkim ulaganjima 19 %<\/strong> prema scenariju zagrijavanja od 3\u00b0C.<\/p>\n\n\n\n Za poduze\u0107a to zna\u010di da upravljanje utjecajima na ljude i okoli\u0161<\/strong> (npr. smanjenje emisija, po\u0161tivanje radnih standarda, odgovorno korporativno upravljanje itd.) i rizicima<\/strong> (npr. procjena fizi\u010dkih klimatskih rizika ili \u017eivotnog ciklusa proizvoda) mo\u017ee pobolj\u0161ati uvjete financiranja i osiguranja<\/strong>.<\/p>\n\n\n
ESG kao okvir za bolje upravljanje rizicima<\/h3>\n\n\n\n