{"id":4503,"date":"2026-11-11T07:03:25","date_gmt":"2026-11-11T07:03:25","guid":{"rendered":"https:\/\/spring-shift.com\/?p=4503"},"modified":"2026-11-11T10:09:36","modified_gmt":"2026-11-11T10:09:36","slug":"esg-pit-stop-21","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/esg-pit-stop-21\/","title":{"rendered":"ESG pit stop #21"},"content":{"rendered":"<h2 class=\"wp-block-post-title\">ESG pit stop #21<\/h2>\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\">Globalna klimatska politika ulazi u novu fazu u kojoj se sve ve\u0107i naglasak stavlja na provedbu preuzetih obveza, financiranje tranzicije i prilagodbu sve izra\u017eenijim klimatskim rizicima.<\/h5>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\">U ovom izdanju ESG pit stopa donosimo pregled pet klju\u010dnih tema:<\/h5>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>UNEP-ov Emissions Gap Report 2026 pokazuje da ograni\u010davanje globalnog zagrijavanja na 1,5 \u00b0C bez zna\u010dajnijeg prekora\u010denja vi\u0161e nije mogu\u0107e<\/li>\n\n\n\n<li>COP31 u Turskoj stavlja naglasak na provedbu klimatskih obveza, konkretne projekte i mobilizaciju financiranja<\/li>\n\n\n\n<li>Europska komisija predstavila je okvir za klimatsku otpornost, uklju\u010duju\u0107i prijedlog europskog zakona i zajedni\u010dke referentne putanje globalnog zagrijavanja <\/li>\n\n\n\n<li>Europska investicijska banka najavila je najmanje 30 milijardi eura za financiranje prilagodbe klimatskim promjenama do 2030. godine<\/li>\n\n\n\n<li>Ulaganja uskla\u0111ena s EU taksonomijom prema\u0161ila su 1,2 bilijuna eura, a raste i tr\u017ei\u0161te europskih zelenih obveznica<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"594\" height=\"420\" src=\"https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/ESG-pit-stop-21-blog-i-newsletter.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-4504\" style=\"width:1140px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/ESG-pit-stop-21-blog-i-newsletter.png 594w, https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/ESG-pit-stop-21-blog-i-newsletter-17x12.png 17w, https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/ESG-pit-stop-21-blog-i-newsletter-300x212.png 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 594px) 100vw, 594px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"11\" height=\"10\" src=\"https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/bullet_red.png\" alt=\"\"><br>Ograni\u010davanje zagrijavanja na 1,5 \u00b0C vi\u0161e nije mogu\u0107e bez zna\u010dajnijeg privremenog prekora\u010denja<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Program Ujedinjenih naroda za okoli\u0161 (UNEP) objavio je 17. izdanje izvje\u0161taja <a href=\"https:\/\/www.unep.org\/en\/publications\/report\/emissions-gap-report-2026\">Emissions Gap Report 2026: The Point of Return<\/a>, koji pokazuje da zbog desetlje\u0107a nedovoljnih klimatskih mjera vi\u0161e nije mogu\u0107e ograni\u010diti globalno zagrijavanje na 1,5 \u00b0C bez zna\u010dajnijeg privremenog prekora\u010denja te granice. Ipak, ubrzano smanjenje emisija jo\u0161 uvijek mo\u017ee ograni\u010diti najve\u0107i porast temperature na pribli\u017eno 1,7\u20131,8 \u00b0C sredinom stolje\u0107a te omogu\u0107iti povratak na 1,5 \u00b0C do 2100. godine, uz odre\u0111enu razinu vjerojatnosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za ostvarenje tog scenarija <strong>globalne emisije stakleni\u010dkih plinova morale bi se smanjiti za 18 % do 2030., 45 % do 2035. i 69 % do 2040. godine<\/strong>, u odnosu na 2025. Me\u0111utim, \u010dak bi i potpuna provedba trenuta\u010dnih nacionalno utvr\u0111enih doprinosa (NDC) rezultirala smanjenjem emisija od svega 11\u201315 % do 2035., \u0161to bi svijet usmjerilo prema zagrijavanju od pribli\u017eno 2,6 \u00b0C do kraja stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvje\u0161taj istodobno pokazuje da klimatske politike mogu ostvariti mjerljive rezultate. Razvoj obnovljivih izvora energije prema\u0161io je ranije projekcije, dok je rast kori\u0161tenja fosilnih goriva bio sporiji od o\u010dekivanog. UNEP zaklju\u010duje da su ubrzavanje i \u0161irenje uspje\u0161nih politika, postupno napu\u0161tanje fosilnih goriva i sna\u017enije smanjenje emisija metana klju\u010dni za ograni\u010davanje daljnjeg zagrijavanja.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"11\" height=\"10\" src=\"https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/bullet_red.png\" alt=\"\"><br><strong><strong>COP31: od klimatskih obe\u0107anja prema konkretnoj provedbi<\/strong><\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U Antalyji u Turskoj 9. studenoga zapo\u010dela je <a href=\"https:\/\/cop31.tr\/\">31. konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP31)<\/a>, uz zajedni\u010dko vodstvo Turske i Australije. Turska je doma\u0107in i predsjedava konferencijom te vodi akcijski program, dok je Australija zadu\u017eena za vo\u0111enje me\u0111unarodnih klimatskih pregovora.<\/p>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\">Deset prioriteta za ubrzavanje klimatske tranzicije<\/h4>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/cop31.tr\/action-plan\">Akcijski program<\/a> predsjedni\u0161tva COP31 obuhva\u0107a deset povezanih prioriteta: energetsku tranziciju, zelenu industrijalizaciju, smanjenje otpada, klimatski otporne gradove, sigurnost hrane, za\u0161titu oceana i mora, obrazovanje mladih, otpornost zdravstvenih sustava, povezivanje klimatske politike sa za\u0161titom prirode te financiranje provedbe klimatskih mjera.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Predstavljeno je i nekoliko konkretnih ciljeva do 2035. godine, me\u0111u kojima se isti\u010du pove\u0107anje udjela elektri\u010dne energije u globalnoj finalnoj potro\u0161nji na 35 %, smanjenje energetske intenzivnosti zgrada za najmanje 25 %, prepolovljavanje projiciranog porasta nastanka otpada te pove\u0107anje udjela recikliranih materijala u industrijskoj proizvodnji na najmanje 15 %. Rije\u010d je o prioritetima predsjedni\u0161tva, a ne o novim obvezuju\u0107im ciljevima usvojenima na konferenciji.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jedna od klju\u010dnih inicijativa je <a href=\"https:\/\/cop31.tr\/action-plan\">Climate Implementation Bridge (BRIDGE<\/a>), \u010diji je cilj pretvaranje nacionalnih klimatskih i razvojnih prioriteta u konkretne projekte spremne za financiranje. Inicijativa nastoji povezati dr\u017eave, razvojne banke, klimatske fondove i privatne investitore kako bi se ubrzala provedba projekata dekarbonizacije i prilagodbe klimatskim promjenama. U pilot-fazu uklju\u010deno je pet dr\u017eava: Etiopija, Fid\u017ei, Indonezija, Pakistan i Uzbekistan.<\/p>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\">\u0160to je na pregovara\u010dkom stolu?<\/h4>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iako je COP31 predstavljen kao konferencija usmjerena na provedbu klimatskih obveza, va\u017ean dio ovogodi\u0161njih pregovora odnosi se na odluke koje \u0107e oblikovati budu\u0107u me\u0111unarodnu klimatsku suradnju. Prema <a href=\"https:\/\/www.oecd.org\/content\/oecd\/en\/blogs\/2026\/11\/what-to-watch-for-at-cop31-key-negotiation-items-that-will-shape-future-global-co-operation-on-climate.html\">analizi OECD-a<\/a>, u sredi\u0161tu je pet tema:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Smanjenje emisija:<\/strong> odlu\u010divanje o nastavku <a href=\"https:\/\/unfccc.int\/topics\/mitigation\/workstreams\/mitigation-work-programme\">programa Mitigation Work Programme<\/a>, \u010diji mandat istje\u010de 2026. godine, te mogu\u0107nostima njegova ja\u010deg usmjeravanja na konkretnu provedbu klimatskih mjera i ulaganja<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Prilagodba klimatskim promjenama:<\/strong> razvoj metodologija za primjenu 59 pokazatelja prilagodbe usvojenih na COP30, uz nastojanje da se, osim poduzetih aktivnosti, prati i njihova stvarna u\u010dinkovitost u smanjenju klimatskih rizika<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Klimatsko financiranje:<\/strong> pregovori o pove\u0107anju financiranja prilagodbe najmanje tri puta do 2035. godine, budu\u0107oj ulozi Fonda za prilagodbu te provedbi novog dvogodi\u0161njeg programa rada o klimatskom financiranju<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Pravedna tranzicija:<\/strong> definiranje na\u010dina rada novog mehanizma me\u0111unarodne suradnje koji bi trebao podr\u017eati dr\u017eave kroz tehni\u010dku pomo\u0107, ja\u010danje kapaciteta i razmjenu znanja, uz istodobno preispitivanje budu\u0107nosti postoje\u0107eg programa rada o pravednoj tranziciji<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Druga globalna procjena napretka (<\/strong><a href=\"https:\/\/unfccc.int\/topics\/global-stocktake\"><strong>Global Stocktake<\/strong><\/a><strong>):<\/strong> pokretanje novog ciklusa procjene kolektivnog napretka prema ciljevima Pari\u0161kog sporazuma (GST2), koji \u0107e zavr\u0161iti 2028. godine i poslu\u017eiti kao podloga za sljede\u0107i krug nacionalnih klimatskih planova<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Do zavr\u0161etka COP31, 20. studenoga, o\u010dekuju se odluke o budu\u0107nosti programa za ubrzavanje smanjenja emisija i na\u010dinu funkcioniranja novog mehanizma za pravednu tranziciju. Me\u0111u otvorenim pitanjima ostaje i provedba poziva na najmanje utrostru\u010denje financiranja prilagodbe do 2035. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Va\u017eno otvoreno pitanje ostaje i kako primijeniti 59 pokazatelja prilagodbe usvojenih na COP30 kako bi se moglo procijeniti smanjuju li provedene mjere stvarno klimatske rizike. Ishodi ovih pregovora odredit \u0107e koliko \u0107e postoje\u0107i me\u0111unarodni dogovori biti operativno provedivi u sljede\u0107im godinama.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"11\" height=\"10\" src=\"https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/bullet_red.png\" alt=\"\"><br>Europska komisija predstavila novi okvir za klimatsku otpornost<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Europska komisija je 27. listopada predstavila <a href=\"https:\/\/climate.ec.europa.eu\/areas-action\/adaptation-and-resilience-climate-change\/eu-framework-climate-resilience_en\"><strong>novi europski okvir za klimatsku otpornost (EU Framework for Climate Resilience)<\/strong><\/a>, koji uklju\u010duje prijedlog Europskog zakona o klimatskoj otpornosti i niz mjera za ja\u010danje sposobnosti dr\u017eava \u010dlanica, gospodarstva i dru\u0161tva da predvide, procijene i upravljaju sve izra\u017eenijim fizi\u010dkim klimatskim rizicima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Komisija predla\u017ee sustavni zaokret od reagiranja na posljedice ekstremnih vremenskih doga\u0111aja prema preventivnom upravljanju klimatskim rizicima i njihovom uklju\u010divanju u javne politike, prostorno planiranje i investicijske odluke. <strong>Jedna od najva\u017enijih novosti je uvo\u0111enje zajedni\u010dke referentne putanje globalnog zagrijavanja<\/strong>, koja polazi od mogu\u0107nosti porasta globalne temperature za pribli\u017eno 3 \u00b0C do kraja stolje\u0107a. Takav bi scenarij trebao postati zajedni\u010dka osnova za procjenu klimatskih rizika i planiranje dugoro\u010dnih ulaganja u infrastrukturu, gospodarstvo i javne usluge, neovisno o tome \u0161to EU ostaje predan klimatskoj neutralnosti do 2050. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prijedlog zakona predvi\u0111a nekoliko klju\u010dnih promjena:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Zajedni\u010dki pristup procjeni klimatskih rizika<\/strong> \u2013 primjenu referentnog scenarija zagrijavanja te redovitije i usporedivije procjene fizi\u010dkih klimatskih rizika<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Jasnije odgovornosti za upravljanje rizicima<\/strong> \u2013 utvr\u0111ivanje nadle\u017enih institucija i odgovornosti za klimatske rizike u razli\u010ditim podru\u010djima javnih politika<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Pojednostavljenje nacionalnog planiranja<\/strong> \u2013 objedinjavanje postoje\u0107ih obveza u jedinstveni strate\u0161ki plan klimatske otpornosti za svaku dr\u017eavu \u010dlanicu<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Pra\u0107enje provedbe<\/strong> \u2013 jednostavniji sustav pra\u0107enja napretka i u\u010dinkovitosti mjera prilagodbe na nacionalnoj i europskoj razini<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\">Prilagodba klimatskim promjenama kao gospodarski prioritet<\/h4>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\"><\/ol>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Europska komisija procjenjuje da je za prilagodbu europske infrastrukture i gospodarstva budu\u0107im klimatskim uvjetima potrebno <strong>oko 70 milijardi eura ulaganja godi\u0161nje do 2050. godine<\/strong>. Istodobno, ulaganja u prilagodbu mogu ostvariti koristi ve\u0107e od deseterostruke vrijednosti po\u010detne investicije kroz izbjegnute \u0161tete i gubitke.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Komisija nagla\u0161ava i poslovne prilike: globalno tr\u017ei\u0161te tehnologija i usluga za klimatsku otpornost moglo bi se u\u010detverostru\u010diti te dosegnuti 3,5 bilijuna eura do 2050. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za poduze\u0107a je posebno va\u017ena namjera Komisije da olak\u0161a integraciju klimatskih rizika u poslovne planove i investicijske odluke. Najavljeni su i novi digitalni alati, koji \u0107e omogu\u0107iti pregled projekcija klimatskih opasnosti za razli\u010dite europske regije, vremenske horizonte i sektore.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Sljede\u0107i koraci:<\/strong> Europski zakon o klimatskoj otpornosti trenuta\u010dno je zakonodavni prijedlog, o kojem trebaju odlu\u010diti Europski parlament i Vije\u0107e EU-a. Komisija planira predstaviti plan provedbe novog okvira u roku od \u0161est mjeseci, a prvi strate\u0161ki plan EU-a za klimatsku otpornost tijekom 2028. godine.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"11\" height=\"10\" src=\"https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/bullet_red.png\" alt=\"\"><br>EIB udvostru\u010duje financiranje prilagodbe klimatskim promjenama<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Europska investicijska banka (EIB) predstavila je <a href=\"https:\/\/www.eib.org\/en\/publications\/20260310-eib-group-climate-adaptation-plan-phase2-2026-2030\">drugu fazu plana prilagodbe na klimatske promjene za razdoblje 2026.\u20132030.<\/a>, kojim najavljuje <strong>najmanje 30 milijardi eura financiranja do 2030. godine<\/strong> na razini EIB Grupe, uklju\u010duju\u0107i projekte u Europi i izvan nje. Time planira udvostru\u010diti opseg financiranja u odnosu na prethodno petogodi\u0161nje razdoblje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Plan obuhva\u0107a ulaganja u infrastrukturu otpornu na ekstremne vremenske doga\u0111aje, za\u0161titu vodnih resursa, klimatski otpornu poljoprivredu i prirodna rje\u0161enja za prilagodbu, uz poseban naglasak na gradove, ranjive regije te mala i srednja poduze\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">EIB planira kombinirati financiranje, jamstva, savjetodavnu podr\u0161ku i instrumente podjele rizika kako bi olak\u0161ao pripremu projekata i mobilizaciju privatnog kapitala.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Novi plan EIB-a dodatno potvr\u0111uje da uz ulaganja u smanjenje emisija sve va\u017enije mjesto u financiranju klimatske tranzicije zauzimaju projekti usmjereni na upravljanje fizi\u010dkim klimatskim rizicima i dugoro\u010dnu otpornost gospodarstva.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"11\" height=\"10\" src=\"https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/bullet_red.png\" alt=\"\"><br>Odr\u017eiva ulaganja u EU-u prema\u0161ila 1,2 bilijuna eura<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Europska komisija <a href=\"https:\/\/finance.ec.europa.eu\/news\/commission-data-shows-continued-growth-sustainable-investments-across-eu-2026-10-20_en?_bhlid=9026282a560fd004a3d8783cec5526f9bd9aeb27\">objavila je<\/a> nove podatke koji pokazuju nastavak rasta ulaganja u okoli\u0161no odr\u017eive gospodarske djelatnosti uskla\u0111ene s EU taksonomijom. <strong>Kumulativna kapitalna ulaganja uskla\u0111ena s taksonomijom od 2021. prema\u0161ila su 1,2 bilijuna eura<\/strong>, pri \u010demu je vi\u0161e od 320 milijardi eura evidentirano u 2025. godini.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najve\u0107i dio ulaganja usmjeren je u energetski sektor, prvenstveno proizvodnju i distribuciju elektri\u010dne energije, \u010dime se dodatno podupiru energetska tranzicija, elektrifikacija i smanjenje ovisnosti EU-a o uvozu fosilnih goriva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nastavlja se i razvoj tr\u017ei\u0161ta <strong>europskih zelenih obveznica prema standardu<\/strong> <a href=\"https:\/\/finance.ec.europa.eu\/sustainable-finance\/tools-and-standards\/european-green-bond-standard-supporting-transition_en\">European Green Bond (EuGB)<\/a>, koji se primjenjuje od prosinca 2024. godine. Do po\u010detka listopada 2026. ukupna vrijednost izdanja dosegnula je pribli\u017eno 60 milijardi eura, od \u010dega je 21 milijarda izdana tijekom 2025., a dodatnih 39 milijardi eura od 1. sije\u010dnja do 7. listopada 2026. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Standard EuGB omogu\u0107uje dobrovoljno kori\u0161tenje zajedni\u010dkih europskih kriterija za financiranje aktivnosti uskla\u0111enih s EU taksonomijom, \u010dime se pove\u0107ava transparentnost i usporedivost ulaganja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Komisija isti\u010de da ovi podaci potvr\u0111uju va\u017enost europskog okvira odr\u017eivog financiranja u usmjeravanju kapitala prema \u010distim tehnologijama i infrastrukturi, uz nastavak rada na pojednostavljenju regulatornih zahtjeva.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-uagb-social-share uagb-social-share__outer-wrap uagb-social-share__layout-horizontal uagb-block-74224f26\">\n<div class=\"wp-block-uagb-social-share-child uagb-ss-repeater uagb-ss__wrapper uagb-block-f0d12cf4\"><span class=\"uagb-ss__link\" data-href=\"https:\/\/www.facebook.com\/sharer.php?u=\" tabindex=\"0\" role=\"button\" aria-label=\"facebook\"><span class=\"uagb-ss__source-wrap\"><span class=\"uagb-ss__source-icon\"><svg xmlns=\"https:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" viewbox=\"0 0 512 512\"><path d=\"M504 256C504 119 393 8 256 8S8 119 8 256c0 123.8 90.69 226.4 209.3 245V327.7h-63V256h63v-54.64c0-62.15 37-96.48 93.67-96.48 27.14 0 55.52 4.84 55.52 4.84v61h-31.28c-30.8 0-40.41 19.12-40.41 38.73V256h68.78l-11 71.69h-57.78V501C413.3 482.4 504 379.8 504 256z\"><\/path><\/svg><\/span><\/span><\/span><\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-uagb-social-share-child uagb-ss-repeater uagb-ss__wrapper uagb-block-85524944\"><span class=\"uagb-ss__link\" data-href=\"https:\/\/www.linkedin.com\/shareArticle?url=\" tabindex=\"0\" role=\"button\" aria-label=\"linkedin\"><span class=\"uagb-ss__source-wrap\"><span class=\"uagb-ss__source-icon\"><svg xmlns=\"https:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" viewbox=\"0 0 448 512\"><path d=\"M416 32H31.9C14.3 32 0 46.5 0 64.3v383.4C0 465.5 14.3 480 31.9 480H416c17.6 0 32-14.5 32-32.3V64.3c0-17.8-14.4-32.3-32-32.3zM135.4 416H69V202.2h66.5V416zm-33.2-243c-21.3 0-38.5-17.3-38.5-38.5S80.9 96 102.2 96c21.2 0 38.5 17.3 38.5 38.5 0 21.3-17.2 38.5-38.5 38.5zm282.1 243h-66.4V312c0-24.8-.5-56.7-34.5-56.7-34.6 0-39.9 27-39.9 54.9V416h-66.4V202.2h63.7v29.2h.9c8.9-16.8 30.6-34.5 62.9-34.5 67.2 0 79.7 44.3 79.7 101.9V416z\"><\/path><\/svg><\/span><\/span><\/span><\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-uagb-social-share-child uagb-ss-repeater uagb-ss__wrapper uagb-block-1ea2c61c\"><span class=\"uagb-ss__link\" data-href=\"mailto:?body=\" tabindex=\"0\" role=\"button\" aria-label=\"email\"><span class=\"uagb-ss__source-wrap\"><span class=\"uagb-ss__source-icon\"><svg xmlns=\"https:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" viewbox=\"0 0 512 512\"><path d=\"M464 64C490.5 64 512 85.49 512 112C512 127.1 504.9 141.3 492.8 150.4L275.2 313.6C263.8 322.1 248.2 322.1 236.8 313.6L19.2 150.4C7.113 141.3 0 127.1 0 112C0 85.49 21.49 64 48 64H464zM217.6 339.2C240.4 356.3 271.6 356.3 294.4 339.2L512 176V384C512 419.3 483.3 448 448 448H64C28.65 448 0 419.3 0 384V176L217.6 339.2z\"><\/path><\/svg><\/span><\/span><\/span><\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-uagb-social-share-child uagb-ss-repeater uagb-ss__wrapper uagb-block-2388d3f5\"><span class=\"uagb-ss__link\" data-href=\"https:\/\/api.whatsapp.com\/send?text=\" tabindex=\"0\" role=\"button\" aria-label=\"whatsapp\"><span class=\"uagb-ss__source-wrap\"><span class=\"uagb-ss__source-icon\"><svg xmlns=\"https:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" viewbox=\"0 0 448 512\"><path d=\"M380.9 97.1C339 55.1 283.2 32 223.9 32c-122.4 0-222 99.6-222 222 0 39.1 10.2 77.3 29.6 111L0 480l117.7-30.9c32.4 17.7 68.9 27 106.1 27h.1c122.3 0 224.1-99.6 224.1-222 0-59.3-25.2-115-67.1-157zm-157 341.6c-33.2 0-65.7-8.9-94-25.7l-6.7-4-69.8 18.3L72 359.2l-4.4-7c-18.5-29.4-28.2-63.3-28.2-98.2 0-101.7 82.8-184.5 184.6-184.5 49.3 0 95.6 19.2 130.4 54.1 34.8 34.9 56.2 81.2 56.1 130.5 0 101.8-84.9 184.6-186.6 184.6zm101.2-138.2c-5.5-2.8-32.8-16.2-37.9-18-5.1-1.9-8.8-2.8-12.5 2.8-3.7 5.6-14.3 18-17.6 21.8-3.2 3.7-6.5 4.2-12 1.4-32.6-16.3-54-29.1-75.5-66-5.7-9.8 5.7-9.1 16.3-30.3 1.8-3.7 .9-6.9-.5-9.7-1.4-2.8-12.5-30.1-17.1-41.2-4.5-10.8-9.1-9.3-12.5-9.5-3.2-.2-6.9-.2-10.6-.2-3.7 0-9.7 1.4-14.8 6.9-5.1 5.6-19.4 19-19.4 46.3 0 27.3 19.9 53.7 22.6 57.4 2.8 3.7 39.1 59.7 94.8 83.8 35.2 15.2 49 16.5 66.6 13.9 10.7-1.6 32.8-13.4 37.4-26.4 4.6-13 4.6-24.1 3.2-26.4-1.3-2.5-5-3.9-10.5-6.6z\"><\/path><\/svg><\/span><\/span><\/span><\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-uagb-call-to-action uagb-block-cc95ce6e wp-block-button\"><div class=\"uagb-cta__wrap\"><h3 class=\"uagb-cta__title\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"11\" height=\"10\" src=\"https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/bullet_red.png\" alt=\"\"><br>Pretplati se na na\u0161 Newsletter<\/h3><p class=\"uagb-cta__desc\">Saznajte me\u0111u prvima najbolje prakse, korisne resurse i inspirativne pri\u010de koje \u0107e vam pomo\u0107i unaprijediti poslovanje! <\/p><\/div><div class=\"uagb-cta__buttons\"><a href=\"https:\/\/spring-shift.com\/en\/newsletter\/\" class=\"uagb-cta__button-link-wrapper wp-block-button__link\" target=\"_self\" rel=\"noopener noreferrer\">PRETPLATI ME<\/a><\/div><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Globalna klimatska politika ulazi u novu fazu u kojoj se sve ve\u0107i naglasak stavlja na provedbu preuzetih obveza, financiranje tranzicije i prilagodbu sve izra\u017eenijim klimatskim rizicima. U ovom izdanju ESG pit stopa donosimo pregled pet klju\u010dnih tema: Ograni\u010davanje zagrijavanja na 1,5 \u00b0C vi\u0161e nije mogu\u0107e bez zna\u010dajnijeg privremenog prekora\u010denja Program Ujedinjenih naroda za okoli\u0161 (UNEP) [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":4504,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_uag_custom_page_level_css":"","site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","ast-disable-related-posts":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"set","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[95,30,26,25],"class_list":["post-4503","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog","tag-cop31","tag-esg-2","tag-odrzivost","tag-sustainability"],"uagb_featured_image_src":{"full":["https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/ESG-pit-stop-21-blog-i-newsletter.png",594,420,false],"thumbnail":["https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/ESG-pit-stop-21-blog-i-newsletter-150x150.png",150,150,true],"medium":["https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/ESG-pit-stop-21-blog-i-newsletter-300x212.png",300,212,true],"medium_large":["https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/ESG-pit-stop-21-blog-i-newsletter.png",594,420,false],"large":["https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/ESG-pit-stop-21-blog-i-newsletter.png",594,420,false],"1536x1536":["https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/ESG-pit-stop-21-blog-i-newsletter.png",594,420,false],"2048x2048":["https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/ESG-pit-stop-21-blog-i-newsletter.png",594,420,false],"trp-custom-language-flag":["https:\/\/spring-shift.com\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/ESG-pit-stop-21-blog-i-newsletter-17x12.png",17,12,true]},"uagb_author_info":{"display_name":"Riki Pahli\u0107","author_link":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/author\/rikipahlic\/"},"uagb_comment_info":0,"uagb_excerpt":"Globalna klimatska politika ulazi u novu fazu u kojoj se sve ve\u0107i naglasak stavlja na provedbu preuzetih obveza, financiranje tranzicije i prilagodbu sve izra\u017eenijim klimatskim rizicima. U ovom izdanju ESG pit stopa donosimo pregled pet klju\u010dnih tema: Ograni\u010davanje zagrijavanja na 1,5 \u00b0C vi\u0161e nije mogu\u0107e bez zna\u010dajnijeg privremenog prekora\u010denja Program Ujedinjenih naroda za okoli\u0161 (UNEP)&hellip;","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4503","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4503"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4503\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4508,"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4503\/revisions\/4508"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4504"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4503"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4503"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/spring-shift.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4503"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}