ESG pit stop #17: definiran smjer razvoja korporativne održivosti

U 2026. godini održivo poslovanje ulazi u novu fazu – globalne konvergencije.

Nakon turbulentne 2025. godine Europska unija je usvojila Omnibus zakonodavni paket za korporativnu održivost, za globalna financijska tržišta održivost postaje dio uobičajenog poslovanja, a 37 jurisdikcija i/ili država u svijetu odlučilo je koristiti ili su u procesu uvođenja IFRS standarda Odbora za međunarodne standarde održivosti (ISSB) u svoje zakonodavne ili regulatorne okvire.

Usvojen Omnibus za korporativnu održivost – drastično smanjenje zahtjeva za izvještavanje o održivosti i dubinskoj analizi

Konačni dogovor Europskog parlamenta i Vijeća EU-a uključuje podizanje praga za obveznike Direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD) s 250 na 1 000 zaposlenika i s 50 na 450 milijuna eura godišnjih prihoda čime je obveze izvještavanja o održivosti oslobođeno oko 90 % poduzeća.

Druga ključna promjena odnosi se na smanjenje obveza provođenja dubinske analize u lancima aktivnosti definiranih Direktivom o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDDD). Najvažnije izmjene CSDDD-a su podizanje praga obveznika na 5 000 zaposlenika i 1,5 milijardi godišnjih prihoda, ukidanje obveze provedbe klimatskih tranzicijskih planova, uklanjanje EU režima građanskopravne odgovornosti kompanija i smanjenje propisane financijske kazne za neprovođenje dubinske analize s minimalno 5 % godišnjih prihoda na maksimalno 3 %.

Za dionike u lancima aktivnosti obveznika CSDDD-a značajno je preusmjeravanje fokusa dubinske analize na izravne dobavljače i uvođenje ograničenja opsega informacija koje velika poduzeća u opsegu direktive mogu zahtijevati od poduzeća u svojim lancima opskrbe. Poduzeća s manje od 1 000 zaposlenika mogu odbiti pružiti informacije izvan onih definiranih dobrovoljnim standardom za izvještavanje o održivosti za mala i srednja poduzeća (VSME), a poduzeća koja podliježu CSDDD-u upućuju se da se prvenstveno oslanjaju na razumno dostupne informacije, umjesto da sustavno traže podatke od manjih dobavljača.

Dogovor uključuje i klauzule o reviziji CSRD-a i CSDDD-a, koje omogućuju kasnije proširenje opsega tih direktiva.

EFRAG objavio konačni prijedlog pojednostavljenih Europskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS 2.0)

Europska savjetodavna skupina za financijsko izvještavanje (EFRAG) objavila je konačni prijedlog revidiranih Europskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS) s 61 % manje obveznih podatkovnih točaka. Revizija ESRS-a pojednostavljuje procjenu dvostruke značajnosti, ublažava zahtjeve za podacima iz lanca vrijednosti, uklanja dobrovoljne zahtjeve za objavljivanje i uvodi „olakšice“ poput klauzule o „pretjeranom trošku ili naporu“ i dodatne opcije postupnog uvođenja.

“ESRS 2.0” standardi trebali bi osigurati bolju interoperabilnost s IFRS standardima Odbora za međunarodne standarde održivosti (ISSB) uz usklađenost s GRI standardima Globalne inicijative za izvještavanje (GRI), globalno najraširenijim standardima za izvještavanje o održivosti.

Kako bi korisnicima olakšao prelazak na ESRS 2.0 i VSME standarde EFRAG je kreirao ESRS Knowledge Hub platformu na kojoj se nalaze sve ključne informacije.

EFRAG-ova analiza otkriva jasan raskorak između poduzeća i ulagača u vezi s prijedlogom pojednostavljenih ESRS-a

Prema analizi troškova i koristi koju je objavio EFRAG, očekivane uštede za poduzeća koja su obveznici CSRD-a kao rezultat revidiranih ESRS-a iznose oko 3,7 milijardi eura u razdoblju od 2027. do 2031. godine, što predstavlja smanjenje troškova za 34 %. Kada se tome pribroje troškovi dubinske analize u lancima aktivnosti, ukupne uštede dosežu oko 4,7 milijardi eura, odnosno smanjenje troškova za 44 %.

Otprilike 90 % poduzeća iz „prvog vala“ izvještavanja očekuje niže interne ponavljajuće troškove, a gotovo 75 % ih očekuje niže vanjske troškove za 20 %. Većina poduzeća vjeruje da izmjene neće negativno utjecati na kvalitetu objavljenih podataka i pristup zelenom financiranju.

S druge strane, velika većina ulagača i financijskih institucija obuhvaćenih istraživanjem smatra da će pojednostavljeni ESRS standardi negativno utjecati na kvalitetu informacija o održivosti koje dobivaju od poduzeća. Više od 55 % korisnika ESG podataka objavljenih u izvještajima o održivosti i 67 % ulagača i financijskih institucija očekuje pad kvalitete informacija. Kao glavne uzroke navode smanjenu usporedivost (52 %), gubitak ključnih klimatskih podataka (45 %) i slabije okolišne objave (43 %) kao glavne razloge zabrinutosti zbog otežane procjene praksi održivosti poduzeća iako većina ističe da bi pojednostavljeni standardi mogli poboljšati njihovu praktičnu upotrebu.

SBTi objavio da je broj poduzeća s validiranim znanstveno utemeljenim klimatskim ciljevima premašio 10 000

Inicijativa za znanstveno utemeljene ciljeve (SBTi) objavila je da je broj poduzeća s validiranim znanstveno utemeljenim klimatskim ciljevima premašio 10 000, što je porast od gotovo 40 % u odnosu na početak 2025. godine te više nego dvostruke više nego 2023. kad je u SBTi ciljeve imalo 4 200 poduzeća u svijetu.

Poduzeća s validiranim SBTi ciljevima sada čine više od 40 % globalne tržišne kapitalizacije, prisutna su u više od 90 zemalja. Osobito snažan rast zabilježen je u Aziji, predvođen japanskim poduzećima kojih je više od 2 000, a slijede Ujedinjena Kraljevina, Sjedinjene Američke Države i Kina, iako ukupno poduzeća sa sjedištem u Europi i dalje čine znatan udio u ukupnom broju.

HSBC-ovo istraživanje pokazalo da 95 % poslovnih lidera vidi klimatsku tranziciju kao izvor rasta i prilika

Gotovo sva poduzeća i velika većina institucionalnih ulagača vide klimatsku tranziciju kao izvor rasta i poslovnih prilika, a stavovi o ulaganjima i inicijativama povezanim s održivošću sve su više vođeni financijskim i strateškim razlozima, pokazuje HSBC-ovo istraživanje koje je obuhvatilo više od 1 650 viših poslovnih donositelja odluka iz 12 globalnih tržišta te 500 globalnih institucionalnih investitora.

Istraživanje pokazuje da se percepcija održivosti u poduzećima pomaknula s ublažavanja rizika na stvaranje rasta i vrijednosti, pri čemu 95 % poslovnih lidera smatra da klimatska tranzicija predstavlja komercijalnu priliku za njihovo poduzeće, uključujući 37 % koji je opisuju kao „ključnu stratešku temu“.

Prema HSBC-ju, rezultati upućuju na to da se korporativni pogled na održivost sve više prepoznaje kao strateški faktor, a ne samo kao okolišna obveza: 99 % poslovnih lidera smatra da će klimatska tranzicija biti „iznimno“ ili „vrlo“ važna za konkurentsku prednost u sljedeće tri godine, a 72 % navodi otpornost poslovanja kao glavnu korist svojih strategija klimatske tranzicije.

Također, poslovni lideri vide izostanak djelovanja po pitanju klime kao financijski i strateški rizik: najčešće spominjane posljedice neispunjavanja klimatskih ciljeva su operativni poremećaji ili povećani troškovi (39 %), šteta za reputaciju (35 %) te gubitak povjerenja investitora ili problemi s financiranjem (34 %).

Izvještaj također pokazuje da su stavovi poduzeća prema održivosti i klimatskoj tranziciji u skladu s percepcijama investitora: 96 % ulagača izjavilo je da će klimatska i okolišna pitanja biti važna za strategiju ulaganja njihove organizacije u sljedeće tri godine.