Prilagodba toplinskim valovima: mjere bez odgode

Ako ste proveli analizu klimatskih rizika i prilika za svoju organizaciju, velika je vjerojatnost da ste naišli na značajno povećanje ekstremnih vrućina – i još veća da ih niste mogli zaobići. Ekstremne vrućine više nisu rijetkost ni daleka budućnost. Prema Međunarodnoj organizaciji rada (ILO) više od 70 % globalne radne snage danas je izloženo riziku od ozljeda ili smrti zbog toplinskog stresa. Među radnicima najugroženiji su migranti, neformalni radnici, trudnice, osobe starije dobi, oni s kroničnim bolestima te osobe s invaliditetom. Brojke više nisu samo statistika – one postaju poslovni izazov i regulatorni zahtjev, ali prije svega moralna odgovornost.

Kad te budućnost pretekne

Prije nekoliko godina prvi put sam osjetila klimatsku anksioznost. Mislila sam da sam imuna – čovjek se navikne na sve gore izvještaje, sve crnje brojke, probijene planetarne granice. Ali kad te budućnost prestigne, nešto pukne. Danima smo bili pod toplinskom kupolom, restrikcija vode na snazi, priroda potpuno žuta i suha, kao da će planuti samo zbog krivog pogleda. Dim velikog požara u slovenskom kršu stigao je i do nas. Gorjelo je i u Dalmaciji, gorjelo je u Istri. Na flight-radaru nikad tako prometno – svi prate kanadere. Noćima nisam spavala. Što od topline, što od naglog buđenja kako bi s krovne terase skenirala horizont – ima li gdje požara? U toj sparnoj tišini, drugačijoj od bilo koje ranije tišine, postalo mi je jasno: prešli smo na drugu stranu. I kasnimo s prilagodbom.

Na toplinu nisu imuni ni klimatski skeptici

Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava, a infrastruktura nije dizajnirana za velike vrućine. Sve češće i duže toplinske valove i tropske noći sve teže ignoriraju i najtvrdokorniji klimatski skeptici. Prosječan broj dana s jakim toplinskim stresom u mediteranskoj regiji popeo se s 29 (referenca 1991.–2020.) na čak 66 dana u ljetu 2024. godine. Mnogi gradovi na Mediteranu bilježe temperature i iznad 45°C, a toplinski indeks, koji kombinira vlagu i temperaturu, često prelazi razine opasne po zdravlje. Smrtnost povezana s toplinskim valovima je u porastu, a toplina godišnje odnese više od 175.000 života u Europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Već je sad jasno da se moramo prilagoditi na bar +1.5 topliji svijet (a vjerojatnije još topliji). Dakle, sve jači i duži toplinski valovi ovdje su da bi ostali, a mi da bi se (eventualno) prilagodili.

“Kad toplina dođe, ona je nevidljiva. Ne savija grane drveća niti raznosi kosu po licu da bi vam dala do znanja da je stigla. Tlo se ne trese. Samo vas obavija i djeluje na vas na načine koje ne možete predvidjeti niti kontrolirati. Znojite se. Srce vam ubrzano lupa. Žedni ste. Vid vam se muti. Sunce djeluje kao cijev pištolja uperena ravno u vas.”
(Jeff Goodell, The Heat Will Kill You First: Life and Death on a Scorched Planet)

Toplinski valovi, smanjena produktivnost, ozljede na radu

Prekomjerna vrućina doslovno hakira naše tijelo i um. Kako temperatura raste tako lošije razmišljamo, sporije reagiramo, više griješimo. Svaki dio našeg tijela osjeća posljedice. Time se povećava broj pogrešaka i raste broj ozljeda na radu. Međunarodna organizacija rada (ILO) procjenjuje da toplinski stres na poslu uzrokuje oko 23 milijuna ozljeda i gotovo 19 tisuća smrtnih slučajeva godišnje. U Europi i srednjoj Aziji rizik za radnike od ekstremne vrućine raste brže nego bilo gdje drugdje u svijetu – porastao je za više od 17 % od 2020. godine. Američki Nacionalni institut za sigurnost i zdravlje (NIOSH) navodi da su radnici stariji od 65 godina, osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, srčanim bolestima ili visokim krvnim tlakom izloženi većem riziku od posljedica ekstremne vrućine. Kad tome pridodamo činjenicu da je Hrvatska među šest zemalja Europske unije s najstarijim stanovništvom i da se procjenjuje kako će do 2050. svaki treći stanovnik imati više od 65 godina, jasno je da situacija postaje složenija.

Toplinski stres može uzrokovati stanja poput toplinske iscrpljenosti, toplinskog udara pa čak i smrti. Dugoročno, radnici mogu razviti ozbiljne kronične bolesti koje pogađaju kardiovaskularni i respiratorni sustav, kao i bubrege. Prema ILO-u, 26,2 milijuna ljudi živi s kroničnom bubrežnom bolesti uzrokovanom toplinskim stresom na radnom mjestu.

Mjere koje možete odmah implementirati

Prilagodba na sve češće i sve intenzivnije toplinske ekstreme mora biti sustavna – to je pitanje javnog zdravlja, otpornosti infrastrukture, održivosti radne snage i kontinuiteta poslovanja. Na razini gradova, nužno je planiranje i prilagodba infrastrukture, prostora i života za ekstreme, razvoj zelene i plave infrastrukture, ozelenjivanje površina, donošenje akcijskih planova. Na razini države, važna je uloga zakonodavnog okvira i reguliranje rada na ekstremnim temperaturama, aktivni sustavi ranog upozoravanja, podizanje svijesti i poticaji za prilagodbu kroz jasne smjernice i alate. No i poslodavci moraju brzo reagirati te prepoznati ekstremnu toplinu – ne samo kao operativni izazov i poslovni rizik već i kao društvenu odgovornost. U nastavku konkretne smjernice za kompanije kako bi zaštitile svoje zaposlenike te proaktivno reagirale na sve toplije radno okruženje.

1. Procijenite rizike i uključite radnike

Prvi korak je prepoznati gdje ste ranjivi. Identificirajte koji su poslovi i radni zadaci kritični te koje skupine radnika su ranjivije (npr. oni koji rade u zahtjevnijim fizičkim uvjetima, stariji, bolesni, radnici s manje iskustva, trudnice, žene u menopauzi i dr.). Uključite radnike kroz ankete i razgovore kako biste saznali s kojim se izazovima susreću, koliko su informirani i što im je potrebno za osjećaj sigurnosti. Zapamtite, svi se učimo nositi s novim uvjetima, a razumijevanje situacije temelj je uspješne prilagodbe.

2. Educirajte i informirajte svoje zaposlenike

Podizanje svijesti o toplinskom stresu ključan je dio preventivnog djelovanja. Zaposlenici moraju znati što je toplinski stres, kako prepoznati rane simptome (vrtoglavica, umor, mučnina), te što učiniti u slučaju sumnje na toplinski udar. Informacije moraju biti pristupačne i lako razumljive – putem internih digitalnih kanala, plakata u radnim prostorima, kratkih videa, infografika i drugo. Pratite sustav upozorenja DHMZ-a i komunicirajte u stvarnom vremenu kad se približava toplinski val. Znanje spašava – osobito kad je dostupno i pravovremeno.

3. Prilagodite uvjete rada

Osigurajte zaposlenicima hladne prostore za odmor, stalnu dostavu vode i izotonične napitke. Instalirajte rashladne jedinice, ventilatore ili raspršivače vode tamo gdje je veliki toplinski stres, poput skladišta, hala ili gradilišta. Nabavite adekvatnu zaštitnu opremu – npr. standardna građevinska zaštitna oprema (kao što su kacige, rukavice, radna odijela) može dodatno zagrijavati tijelo, stoga neke tvrtke uvode novitete kao što su hlađeni prsluci. Uvedite češće obavezne pauze i osigurajte pristup klimatiziranim prostorima.

4. Uvedite fleksibilne radne modele

Razmislite o skraćivanju i/ili pomicanju radnog vremena te radu od kuće kad temperatura naraste. Neka ljetna fleksibilnost postane standard. U Spring+shiftu smo ove godine uveli rad s bilo koje lokacije u razdoblju od 15.07. do 30.08. Pripremite se i na zakonodavne promjene – Španjolska planira uvođenje zabrane rada na otvorenom za trajanja službenih crvenih i narančastih meteoalarma za vrućinu, Italija je već ove godine zabranila rad na otvorenom tijekom najtoplijih sati (takve prakse očekuju se i u ostatku EU). Jesmo li spremni za uvođenje toplinskih dopusta?

5. Ublažite pravila odijevanja

I uredski radnici trpe posljedice vrućina – osobito ako su vezani uz strogi dresscode. Opuštenija odjeća tijekom toplinskih valova jednostavna je, ali učinkovita mjera – zdravlje je važnije od kravate. U Japanu se to potiče kroz Cool Biz kampanju još od 2005. godine – dižemo klimu na 28°C kako bismo smanjili potrošnju energije, ali možete odbaciti kravate i odjela. Inicijativi je pristupila većina kompanija i danas je standard tijekom ljetnih mjeseci.

6. Ažurirajte politike i akcijske planove

Uvrstite toplinske valove u postojeće politike i pripremite konkretan akcijski plan. Definirajte pragove za aktivaciju mjera (npr. temperatura ili UV indeks), pravila za dodatne pauze, pristup hladnoj vodi i hlađenje prostora. Odredite tko prati prognoze i tko vodi postupke u hitnim slučajevima. I jednostavan plan vrijedi – ako je poznat svima i jasno komuniciran, može spriječiti ozbiljne posljedice.

7. Po potrebi imenujte Chief Heat Officera

Veće organizacije trebale bi razmisliti o uvođenju funkcije koordinatora za toplinske valove, odgovorne osobe za usklađivanje odgovora na ekstremne vrućine. Njihova je zadaća ubrzati postojeće mjere zaštite od toplinskih valova, kontinuirano podizati svijest te pokretati nove inicijative kako bi se smanjili negativni učinci na zaposlenike te smanjili rizici i posljedice ekstremne vrućine. Pročitajte kako to rade neki gradovi.