ESG pit stop #15 – prvi dio: Omnibus

Deregulacija i/ili pojednostavljivanje? “Omnibus” i novo poglavlje regulative za održivo poslovanje

Mandat prethodne Europske komisije obilježilo je uspostavljanje regulatornog okvira za održivo poslovanje u Europskoj uniji koji je trebao omogućiti realizaciju Europskog zelenog plana. Novi saziv Komisije donio je značajan zaokret u pristupu u formi zakonodavnog paketa koji sadržava niz prijedloga pod zajedničkim nazivom “Omnibus”. Cilj predloženih mjera je deregulacija zapakirana u pojednostavljivanje zahtjeva i smanjenje administrativnog opterećenja, posebno za mala i srednja poduzeća (MSP), a u svrhu poticanja konkurentnosti EU gospodarstva uz zadržavanje temeljnih ambicija Europskog zelenog plana. U ovom, prvom od tri dijela proširenog ESG pit stopa #15, dajemo pregled dosadašnjeg tijeka ove “rekalibracije” u području izvještavanja o održivosti.

Prijedlog Komisije Omnibus I

U veljači 2025. godine Komisija je predstavila “Omnibus” kao dio inicijative za smanjenje administrativnih zahtjeva unutar područja održivosti i dužne pažnje te usklađivanje međusobno povezanih, ali prema mišljenju Komisije neusklađenih zahtjeva CSRD-a, CSDDD-a, Uredbe o taksonomiji, EUDR-a i srodnih propisa. Plan predviđa smanjenje obveza izvještavanja za 25 % (odnosno 35 % za mala i srednja poduzeća), fokusirajući se na pojednostavljivanje, ali bez napuštanja klimatskih i socijalnih ciljeva.

Ovaj blog će se baviti izmjenama Direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD), Europskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS) i Direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDDD).

Izmjene Uredbe o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja (Uredbe o taksonomiji), Uredbe o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma (EUDR) i Uredbe o uspostavi mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) će se obraditi u sljedećim blogovima.

Koje je ključne izmjene CSRD-a predložila Komisija?

Smanjenje opsega izvještavanja
Zahtjevi za izvještavanjem primjenjivali bi se samo na velika poduzeća koja imaju više od 1000 zaposlenika, a EU institucije pregovaraju o promjeni kriterija kojima se određuju obveznici: broj zaposlenika, promet i bilanca.

Pojednostavljivanje Europskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS)
Revizija ESRS-a s ciljem znatnog smanjenja broja podatkovnih točaka koje se smatraju manje relevantnima za korisnike izvještaja o održivosti, pojašnjenja odredbi koje se smatraju nejasnima i poboljšanje usklađenosti s drugim zakonodavnim aktima.

Odgoda izvještavanja (tzv. “Stop-the-Clock”)
Odgoda početka izvještavanja za dvije godine za velika poduzeća koja još nisu započela s provedbom CSRD-a (“drugi val”) i za uvrštena mala i srednja poduzeća (“treći val”), od 2028. (za 2027.) za “drugi val” i od 2029. (za 2028.) za “treći val”.

Standardi za dobrovoljno izvještavanje
Za poduzeća koja neće biti obuhvaćena područjem primjene CSRD-a, Komisija bi delegiranim aktom usvojila standarde dobrovoljnog izvještavanja koji se temelje na standardu za mala i srednja poduzeća koja je razvila Europska savjetodavna skupina za financijsko izvještavanje (EFRAG).

Odustajanje od prelaska s ograničene na razumnu provjeru izvještaja o održivosti
CSRD je uveo obvezu ograničene provjere izvještaja o održivosti kojoj je cilj osigurati točnost, usporedivost i relevantnost objavljenih informacija. Prijedlogom Europske komisije odustaje se od postupnog prelaska s ograničene na razumnu provjeru izvještaja o održivosti, ali najavljena je izrada smjernica za ograničenu provjeru.

Koje je ključne izmjene CSDDD-a predložila Komisija?

Odgoda provedbe (tzv. “Stop-the-Clock”)
Pomicanje datuma početka primjene CSDDD-a sa srpnja 2027. godine na srpanj 2028. godine (odgoda se odnosi samo na “prvi val“ kompanija – s prihodima iznad 1,5 milijardi eura i s više od 5000 zaposlenika).

Ograničenje obveza u lancu aktivnosti
Poduzeća bi bila oslobođena sustavnog provođenja dubinske analize svih neizravnih partnera, a dužna pažnja izvan izravnih poslovnih partnera provodit će se samo ako postoje vjerodostojne informacije o mogućim negativnim učincima.

Pojednostavljivanje zahtjeva
Interval između redovitih procjena i ažuriranja produljen je s jedne na pet godine, uz obvezu ažuriranja ukoliko postoje razlozi za sumnju u učinkovitost mjera.

Uklanjanje obveze provođenja klimatskog tranzicijskog plana
Uklanja se zahtjev za provođenjem klimatskog tranzicijskog plana, usklađujući CSDDD s CSRD-om.

Uklanjanje minimalne propisane financijske kazne
Uklanja se minimalna gornja granica za financijske kazne (5 % globalnog prometa). Države članice moraju osigurati da su novčane kazne učinkovite.

Uklanjanje građanskopravne odgovornosti kompanija
Uklanja se jedinstveni režim građanske odgovornosti na razini EU-a, ostavljajući nacionalnim zakonima da definiraju odgovornost i zastupničke radnje sindikata ili nevladinih organizacija.

Jesu li ovi prijedlozi Europske komisije obvezujući? Ne!

Europske propise donose suzakonodavci Europski parlament i Vijeće Europske unije. Većina prijedloga Europske komisije trenutno je u raspravi u ovim zakonodavnim tijelima.

U travnju je usvojena “Stop-the-Clock” direktiva kojom je za dvije godine odgođen početak izvještavanja za velika poduzeća koja još nisu započela s provedbom CSRD-a (“drugi val”) i za uvrštena mala i srednja poduzeća (“treći val”) te pomaknut datum početka primjene CSDDD-a sa srpnja 2027. godine na srpanj 2028. godine. Republika Hrvatska treba prenijeti “Stop-the-Clock” u nacionalno zakonodavstvo do kraja 2025. godine, a u trenutku objave bloga to još uvijek nije učinila.

“Quick Fix” za obveznike izvještavanja o održivosti za 2024. godinu

Europska komisija je prošli tjedan objavila da smanjuje opseg primjene Europskih standarda za izvještavanje o održivosti (ESRS) za poduzeća iz “prvog vala” obveznika odnosno onih kompanija koje su krenule izvještavati o održivosti prema ESRS standardima za 2024. godinu. Dok su tvrtke kojima obveza izvještavanja započinje u sljedećim fazama primjene CSRD-a u travnju dobile dvogodišnju odgodu, one koje su već bile obvezne izvještavati nisu bile obuhvaćene tzv. “Stop-the-Clock” prijedlogom. Zato Europska komisija “Quick Fix” izmjenama sada i njima donosi određena olakšanja.

Tvrtke iz “prvog vala” izvorno su trebale postupno proširivati svoje objave u 2026. i 2027. godini, a ova odluka znači da će sve tvrtke iz “prvog vala” moći odgoditi izvještavanje očekivanim financijskim učincima rizika i prilika povezanih s čimbenicima održivosti, koje je prvotno trebalo biti obvezno za 2025. godinu, za dodatne dvije godine – usklađujući rok s odgodom obveze početka izvještavanja za tzv. “drugi i treći val” obveznika koju je omogućio ranije spomenuti “Stop-the-Clock”.

Za tvrtke iz “prvog vala” koje imaju manje od 750 zaposlenih, nove izmjene dodatno produljuju mogućnost izostavljanja objava o sljedećim informacijama do zaključno s financijskom godinom 2026.: emisije stakleničkih plinova iz Opsega 3, bioraznolikost i ekosustavi, vlastita radna snaga, radnici u lancu vrijednosti, pogođene zajednice te potrošači i krajnji korisnici.

Ukratko, nove izmjene zaustavljaju obvezu dodatnih objava za tvrtke koje su već započele izvještavanje u prvoj godini primjene ESRS standarda, odnosno za tzv. “prvi val” obveznika. Te objave su prvotno trebale biti uvedene u drugoj i trećoj godini izvještavanja, no sada možda uopće neće biti potrebne nakon što revizija ESRS-a bude dovršena.

Znači li to da su ove promjene već stupile na snagu? Ne!

Počelo je dvomjesečno razdoblje u kojem suzakonodavci Europski parlament i Vijeće Europske unije mogu poništiti tzv. “Quick Fix”, a ako po isteku tog roka nijedna od institucija ne odluči “srušiti” odluku Komisije, ući će u primjenu već za financijsku godinu 2025. odnosno izvještaje o održivosti objavljene u 2026. godini.

Europski parlament

Danas, u utorak, 15. srpnja, Odbor za pravna pitanja (JURI), nadležni odbor Europskog parlamenta započinje pregovore o konačnom stajalištu Europskog parlamenta vezano uz “Omnibus”.

Također danas, povezani parlamentarni (pod)odbori glasaju o svojim mišljenjima vezano uz CSDDD i CSRD, pokrivajući ključne aspekte Omnibusa:

• ENVI (Odbor za okoliš, klimu i sigurnost hrane),
• INTA (Odbor za međunarodnu trgovinu),
• EMPL (Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja),
• AFET (Odbor za vanjske poslove),
• ECON (Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku),
• DROI (Pododbor za ljudska prava).

Jesu li ova mišljenja odbora važna? Apsolutno.

Mišljenja odbora nam pokazuju u kojem smjeru “vjetar puše” za CSRD i CSDDD uoči ključnih pregovora nakon ljetne stanke.

Službena pozicija Europskog parlamenta bit će usvojena na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, a točan datum još uvijek nije poznat.

Vijeće Europske unije

Vijeće EU-a je 23. lipnja usvojilo službeno stajalište o pojednostavljenju pravila izvještavanja o održivosti (CSRD) i dužne pažnje (CSDDD). Mandat Vijeća predviđa:

Povećanje pragova za primjenu CSRD-a na 1000 zaposlenih te uvodi dodatni prag od 450 milijuna eura godišnjeg prometa, dok se uvrštena mala i srednja poduzeća (tzv. “treći val” obveznika) uklanjaju iz opsega izvještavanja.

U okviru CSDDD-a, Vijeće traži da se pragovi povećavaju na 5000 zaposlenih i 1,5 milijardi eura prometa, čime se obuhvat znatno sužava na najveća poduzeća.

Zahtijeva se promjena pristupa dužnoj pažnji odnosno prelazak s modela fokusiranog na organizacije i negativne učinke u cijelom lancu aktivnosti na model temeljen na riziku, pri čemu se zahtjevi uglavnom ograničavaju na izravne poslovne partnere (tzv. “tier 1”), osim ako ne postoje objektivni i provjerljivi dokazi o širim rizicima.

Slabljenje obveza vezanih uz klimatske tranzicijske planove. Prijedlog je da obveznici CSDDD-a moraju osvojiti klimatski tranzicijski plan, ali ne i provoditi ga, a rok za usvajanje odgađa se za dvije godine. Vijeće zadržava prijedlog Komisije za uklanjanje jedinstvenog EU režima građanskopravne odgovornosti, a rok za prenošenje CSDDD-a u nacionalna zakonodavstva bio bi pomaknut na 26. srpnja 2028. godine.

Vijeće EU-a u obrazloženju svog stajališta navodi da su ove izmjene dio širih nastojanja EU-a za pojednostavljivanjem regulatornog okvira, u skladu s izvještajima Enrica Lette i Marija Draghija, te u duhu Budimpeštanske deklaracije koja poziva na “revoluciju pojednostavljenja”.

Je li ova odluka Vijeća EU-a obvezujuća za poduzeća? Ne!

Vijeće EU-a i Europski parlament su suzakonodavci, a konačne izmjene bit će usvojene nakon završetka uspješnih pregovora i usvajanja na sjednicama oba suzakonodavca.

Pregovori s Europskim parlamentom počet će nakon što Parlament usvoji svoje stajalište. Pregovore će u ime Vijeća EU-a voditi Kraljevina Danska koja je 1. srpnja preuzela polugodišnje predsjedanje Vijećem od Republike Poljske.

Što kažu drugi akteri?

Europska ombudsmanica otvorila istragu o postupku izrade prijedloga “Omnibus” Europske komisije

Europska ombudsmanica Teresa Anjinho otvorila je istragu o postupku izrade prijedloga “Omnibus” Europske komisije nakon zaprimanja više pritužbi u kojima se navodi da Komisija nije ispunila proceduralne zahtjeve tijekom pripreme prijedloga.

Prigovori skupine organizacija navode da Europska komisija nije postupila u skladu s Smjernicama za bolju regulativu koje određuju načela kojih se Komisija mora pridržavati prilikom izrade novih inicijativa i prijedloga, nije provela javno savjetovanje niti izradila odgovarajuću procjenu učinka prije predstavljanja prijedloga Omnibus. Organizacije su također istaknule da Komisija nije provela procjenu usklađenosti s klimatskim ciljevima, iako je to zahtjev prema Europskom zakonu o klimi, koji propisuje procjenu usklađenosti politika EU-a i država članica s ciljem klimatske neutralnosti do 2050. godine.

U pismu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, Teresa Anjinho navodi da je ovo “treća pritužba koju je njezin ured zaprimio u posljednjih nekoliko mjeseci, a koja se odnosi na poštivanje pravnih obveza Komisije, Smjernica za bolju regulativu i drugih pravila u pripremi zakonodavnih prijedloga”. Ombudsmanica je Komisiji postavila niz pitanja, uključujući molbu da pojasni razloge zašto nije provela javno savjetovanje za ovaj prijedlog, te da dostavi više informacija o sastancima s poduzećima i dionicima održanima u veljači 2025. godine. Također je zatražila da Komisija objasni “hitnost” zbog koje nije provela procjenu učinka, kao i da potvrdi je li za prijedlog provela procjenu klimatske usklađenosti.

Zajednička izjava poduzeća i ulagača o očuvanju regulatornog okvira za održivo ulaganje i mišljenje Europske središnje banke

Koalicija od 198 organizacija, uključujući više od 150 poduzeća i ulagača, kao i brojne pružatelje usluga i organizacije usmjerene na održivost koje predvodi Europski forum za održiva ulaganja (Eurosif), objavila je zajedničku izjavu kojom poziva donositelje odluka u Europskoj uniji da očuvaju ključne elemente EU regulatornog okvira za održivo poslovanje. U izjavi se posebno ističe poziv da se zadrži veći broj poduzeća u opsegu CSRD i CSDDD direktiva nego što je predviđeno u trenutnim prijedlozima.

U izjavi se upozorava da, osim što predstavljaju temelj za ostvarenje ekonomskih i ciljeva održivosti EU-a, pravila o izvještavanju, tranzicijskim planovima, klimatskim ciljevima i dužnoj pažnji također “doprinose konkurentnosti i rastu, kao i stvaranju dugoročne vrijednosti i posljedičnim prinosima za investitore.”

Iako potpisnici podržavaju cilj pojednostavljenja ESRS-a, smatraju da postoji rizik da bi usvajanje “Omnibusa” mogalo oslabiti korporativne izvještaje o održivosti, koji su ključni za povećanje ulaganja u dugoročni rast i otpornost.

S ovim argumentima slaže se i mišljenje o izmjenama Europske središnje banke (ECB) od 8. svibnja 2025. godine o potrebama financijskih institucija u pogledu prikupljanja informacija o čimbenicima održivosti. Među ključnim preporukama ECB-a nalazi se prijedlog da se značajno ograniči planirano smanjenje opsega obveznika CSRD-a i da se zadrži obveza izvještavanja o održivosti za sva poduzeća s više od 500 zaposlenih.

U svom mišljenju ECB ističe da podržava nastojanja Komisije da pojednostavi zahtjeve, no naglašava da je dostupnost usklađenih, standardiziranih i pouzdanih informacija o održivosti ključna za usmjeravanje kapitala prema aktivnostima koje podupiru ciljeve održivosti EU-a te za omogućavanje tržišnim sudionicima da razumiju i vrednuju rizike povezane s održivošću. Također upozorava na rizik donošenja investicijskih odluka temeljenih na nepotpunim informacijama.

ECB također naglašava da su mu za ispunjavanje svojih zadaća vezanih uz financijsku stabilnost i monetarnu politiku potrebne kvalitetne informacije o rizicima vezanima uz klimatske i prirodne krize, jer ti rizici imaju duboke posljedice na cijene i stabilnost financijskog sustava. Posebno se naglašava rizik smanjenja dostupnosti podataka o emisijama stakleničkih plinova, jer bi neka poduzeća s visokim emisijama, uključujući poduzeća povezana s fosilnim gorivima, smanjenjem opsega bila oslobođena obveze izvještavanja.

U svom prijedlogu, ECB predlaže kompromis: ne isključivati potpuno poduzeća s 500 do 1000 zaposlenih, već za njih uvesti pojednostavljene standarde za izvještavanje, proporcionalne njihovoj veličini, resursima i složenosti poslovanja.

Revizija Europskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS)

Europska savjetodavna skupina za financijsko izvještavanje (EFRAG) objavila je da razmatra izmjene Europskih standarda za izvještavanje o održivosti (ESRS), koji čine temelj CSRD regulative EU-a, a koje bi dovele do smanjenja broja podatkovnih točaka za otprilike dvije trećine.

EFRAG će predložiti prepolovljavanje broja podatkovnih točaka koje prema trenutno važećim ESRS standardima tvrtke “moraju” objavljivati (tzv. “shall” podatkovne točke), kao i ukidanje 277 neobveznih podatkovnih točaka (tzv. “may” podatkovne točke). Planovi su objavljeni uz nacrt izmijenjenih ESRS standarda koji je predstavljen prije sastanka na kojem će se nacrt raspraviti. EFRAG je pritom naglasio da taj nacrt još ne predstavlja službeno stajalište u vezi s ažuriranjem ESRS-a. Ako budu odobrene, ove promjene predstavljale bi još drastičnije smanjenje obveznih podataka nego što je ranije najavljeno smanjenje od preko 50 % ukupnih ESRS pokazatelja.

Europska komisija je u lipnju 2020. godine povjerila EFRAG-u izradu inicijalnih ESRS standarda, koji su potom usvojeni 2023. godine. Nakon objave Omnibus paketa, Komisija je EFRAG-u dodijelila novi zadatak: razviti tehničke preporuke za reviziju ESRS-a u skladu s ciljevima pojednostavljenja iznesenima u prijedlogu.

U novom nacrtu dokumenta, EFRAG navodi kako mu je cilj: “izraditi skup revidiranih ESRS standarda koji će bolje podržavati relevantne i korisne izvještaje o održivosti opće namjene, u skladu s političkim ciljevima CSRD-a, uz istovremeno značajno smanjenje napora potrebnog za izvještavanje i broja obveznih podatkovnih točaka.”

Objavljeni dokument ističe nekoliko ključnih područja fokusa u sklopu revizije ESRS-a, uključujući pojednostavljenje procjene dvostruke značajnosti (DMA), koju je EFRAG označio kao “glavni izvor opterećenja u praksi”. Predložene su i “praktične smjernice” za ograničenu provjeru, uključujući pojašnjenje da: “očekivana razina dokaza koji podupiru zaključke mora biti razumna i proporcionalna”, uz dodatne prilagodbe koje bi trebale spriječiti nepotrebne detalje u objavljenim informacijama.

Koliko će ovaj proces trajati? Javno savjetovanje o predloženim izmjenama planirano je za 31. srpnja, a trajat će 60 dana.

Europska komisija je objavila kako je dala dodatno vrijeme Europskoj savjetodavnoj skupini za financijsko izvještavanje (EFRAG) za dovršetak rada na reviziji ESRS standarda, produljivši rok za dostavu tehničkih preporuka do 30. studenoga, umjesto prethodno postavljenog roka 31. listopada.

Komisija je izjavila kako očekuje da će revizija ESRS standarda biti dovršena do financijske godine 2027.