ESG pit stop #16: Omnibus saga se nastavlja

Europski parlament odbacio kompromisni prijedlog; usvajanje stajališta 13. studenog

U najnovijem izdanju ESG pit stopa zakoračit ćemo dublje u regulatorne promjene s naglaskom na zakonodavni paket Omnibus I: u kojoj fazi se nalazi redovni zakonodavni postupak, koji su ključni akteri i pozicije o direktivama CSRD i CSDDD te kad se očekuje konačno rješenje.

Odbijeno kompromisno stajalište Europskog parlamenta o zakonodavnom paketu Omnibus I

Zastupnici u Europskom parlamentu jučer su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu odbili “kompromisni” prijedlog o Omnibusu I “krnje” ad hoc proeuropske ili von der Leyen koalicije političkih grupacija koju su pod vodstvom izvjestitelja Jörgena Warborna prošlog tjedna oformile Europska pučka stranka (EPP), Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D), Obnovimo Europu (Renew Europe) i dio Europskih konzervativaca i reformista (ECR).

Nakon intenzivnih pregovora, 13. listopada je usvajanjem kompromisnog paketa u Odboru za pravna pitanja (JURI) naizgled okončana višemjesečna saga detaljno opisana u posebnom izdanju pit stopa posvećenom Omnibusu. Usvajanjem ovog prijedloga, koji je na tragu stajališta Vijeća EU-a usvojenog u lipnju, zadržao bi se prag od najmanje 1 000 zaposlenika za obveznike Direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD) koji je u veljači predložila Europska komisija, ali bi se dodao prag od najmanje 450 milijuna eura godišnjih prihoda, dok je prag za Direktivu o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDDD) značajno povećan i odnosio bi se samo na poduzeća s više od 5 000 zaposlenika i više od 1,5 milijardi eura prihoda.

Uklanjanje jedinstvenog EU režima građanskopravne odgovornosti “crvena linija” za ljevicu

Dogovor je postignut nakon što se tjednima nagađalo da bi se EPP u slučaju odbijanja kompromisnog prijedloga mogao okrenuti krajnje desnim strankama u podršci paketu koji bi povisio prag za CSRD na 1 750 zaposlenika (prvi nacrt Warbornovog prijedloga bio je 3 000 zaposlenika) i uklonio obvezu usvajanja klimatskih tranzicijskih planova iz CSDDD-a. Međutim, dio zastupnika “proeuropske” koalicije, uključujući izvjestiteljicu u sjeni Progresivnog saveza socijalista i demokrata Laru Wolters, otvoreno se pobunio protiv daljnjeg razvodnjavanja zakonodavnih akata o korporativnoj održivosti, uključujući uklanjanje jedinstvenog EU režima građanskopravne odgovornosti, jedne od ključnih poluga CSDDD-a za osiguravanje zaštite ljudskih prava i okoliša u lancu aktivnosti kompanija.

Pod vodstvom dijela zastupnika S&D-a te Zelenih/Europskog slobodnog saveza (The Greens/EFA), Ljevice u Europskom parlamentu (The Left) i preostalih zastupnika Europskih konzervativaca i reformista, prikupljen je dovoljan broj zastupnika da se pokrene procedura osporavanja stajališta JURI odbora. Kompromisna pozicija tijesno je odbijena tajnim glasanjem, sa 309 glasova za, 318 protiv i 34 suzdržana čime je JURI odboru uskraćen mandat za početak trijaloga odnosno pregovora s Vijećem Europske unije i Europske komisije planiran za 24. listopada.

Sljedeći korak: usvajanje stajališta Europskog parlamenta na mini plenarnoj sjednici

Ova odluka stavlja zakonodavni paket Omnibus I na dnevni red tzv. mini plenarne sjednice Europskog parlamenta koja će se održati sljedećeg mjeseca u Bruxellesu. U praksi to znači da će svi zastupnici u Europskom parlamentu imati priliku uložiti amandmane na cijeli zakonodavni prijedlog što će znatno otežati postizanje dogovora i povećati neizvjesnost za poduzeća, a to je upravo ono što se namjeravalo izbjeći usvajanjem kompromisnog prijedloga koji bi omogućio brz i relativno lak dogovor s Vijećem EU-a.

Ishod (p)ostaje neizvjestan budući da neki zastupnici zagovaraju blaže rezove u zakonodavstvu o održivosti, dok drugi traže znatno oštriju deregulaciju i daljnje smanjenje obveza za poduzeća, između ostalog zbog pritiska strateških trgovinskih partnera SAD-a i Katara. Važnost teme potvrđena je uvrštavanjem na dnevni red sjednice Europskog vijeća koja će se održati 23. i 24. listopada, a na kojoj Republiku Hrvatsku predstavlja predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Očekuje se da će za opstanak “proeuropske” koalicije, koja je omogućila drugi mandat predsjednice Europske komisije Ursuli von der Leyen, ključna biti podrška 31 “pobunjenog” zastupnika S&D-a i političke grupacije Zelenih/ESS-a koji traže veći opseg obveznika CSRD-a i strože zahtjeve u primjeni CSDDD-a (uključujući vraćanje odredbe o građanskopravnoj odgovornosti), dok daljnje slabljenje zahtjeva ovisi o spremnosti izvjestitelja iz redova Pučana Jörgena Warborna da koalira s desnim i dijelom anti-EU političkih grupacija u Europskom parlamentu. Najmanje izglednim čini se potvrđivanje ranije opisanog kompromisnog prijedloga.

Glasanje o stajalištu Europskog parlamenta zakazano je za 13. studenog, nakon čega će započeti trijalozi s Vijećem Europske unije i Europskom komisijom o konačnom tekstu.

Više o prijedlogu Europske komisije i poziciji Vijeća EU-a uoči početka trijaloga

Europska komisija je u veljači započela pojednostavljenje svojih propisa o održivosti, odgovarajući na navodne zabrinutosti zbog složenosti i opterećenja za poduzeća. Ključni zakonodavni akti o kojima se trenutno raspravlja u Europskom parlamentu u sklopu paketa Omnibus I su Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD) i Direktiva o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDDD).

Koje je ključne izmjene CSRD-a predložila Komisija?

• Smanjenje opsega izvještavanja: više od 1 000 zaposlenika i promet veći od 50 milijuna eura ili ukupna bilanca veću od 25 milijuna eura​

Trenutno na snazi barem dva od tri kriterija:

• 250 zaposlenika
• 50 milijuna eura prometa
• 25 milijuna eura bilance

Koje je ključne izmjene CSDDD-a predložila Komisija?

• Ograničenje obveza u lancu aktivnosti. Dužna pažnja izvan izravnih poslovnih partnera provodit će se samo ako postoje vjerodostojne informacije o mogućim negativnim učincima
• Uklanjanje obveze provođenja klimatskog tranzicijskog plana
• Uklanjanje minimalne propisane financijske kazne
• Uklanjanje građanskopravne odgovornosti kompanija

Trenutno na snazi:

• 1 000 zaposlenika
• 450 milijuna eura prometa
• Obveza provođenja dužne pažnje za ljudska prava i okoliš u lancu aktivnosti
• Obveza provođenja klimatskog tranzicijskog plana
• Građanskopravna odgovornost kompanija
• Minimalne propisane financijske kazne

Jesu li ovi prijedlozi Europske komisije obvezujući? Ne!

Europske propise donose suzakonodavci Europski parlament i Vijeće Europske unije. Konačan dogovor rezultat je trijaloga odnosno neformalnog pregovaračkog postupka između triju glavnih institucija EU-a: Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije, kojem je cilj postići dogovor o konačnom tekstu zakonodavnog akta.

Stajalište Vijeća Europske unije

Vijeće EU-a je 23. lipnja usvojilo službeno stajalište o pojednostavljenju pravila izvještavanja o održivosti (CSRD) i dužne pažnje (CSDDD). Mandat Vijeća koje će u pregovorima predvoditi Kraljevina Danska predviđa:

• Povećanje pragova za primjenu CSRD-a na 1 000 zaposlenih i 450 milijuna eura godišnjeg prometa, što predstavlja ukupno smanjenje broja obveznika za 90 posto.
• U okviru CSDDD-a, Vijeće traži da se pragovi povećavaju na 5 000 zaposlenih i 1,5 milijardi eura prometa što predstavlja ukupno smanjenje broja obveznika za 70 posto.
• Zahtijeva se promjena pristupa dužnoj pažnji odnosno prelazak s modela fokusiranog na organizacije i negativne učinke u cijelom lancu aktivnosti na model temeljen na riziku, pri čemu se zahtjevi uglavnom ograničavaju na izravne poslovne partnere (tzv. “tier 1”), osim ako ne postoje objektivni i provjerljivi dokazi o širim rizicima.
• Slabljenje obveza vezanih uz klimatske tranzicijske planove. Prijedlog je da obveznici CSDDD-a moraju osvojiti klimatski tranzicijski plan, ali ne i provoditi ga, a rok za usvajanje odgađa se za dvije godine.
• Uklanjanje jedinstvenog EU režima građanskopravne odgovornosti koji je trebao osigurati da se poduzeće može smatrati odgovornim za štetu nanesenu fizičkoj ili pravnoj osobi ako su kumulativno ispunjena dva ključna uvjeta: nepoštivanje obveza dužne pažnje ili posljedična šteta pravnim interesima fizičke ili pravne osobe koji su zaštićeni nacionalnim pravom.

Odgoda obveze izvještavanja o održivosti za poduzeća izvan EU-a u sklopu CSRD-a

Europska komisija najavila je odgodu niza zakonskih akata kroz postupak tzv. “deprioritizacije”, uključujući usvajanje Europskih standarda za izvještavanje o održivosti (ESRS) za poduzeća iz trećih zemalja u okviru Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD).

Ovaj postupak odgode predstavljen je u pismu Komisije upućenom europskim financijskim regulatorima, kao dio šire inicijative za pojednostavljenje zakonodavstva čiji je cilj jačanje produktivnosti i globalne konkurentnosti Europske unije te smanjenje administrativnog opterećenja za poduzeća. U pismu se navodi da su uredbe i direktive donesene tijekom posljednjih godina dale Komisiji ovlast za donošenje otprilike 430 naknadnih zakonodavnih akata, te da “tako velik broj mjera koje je potrebno usvojiti predstavlja zabrinutost za dionike”. Među 115 mjera koje su identificirane kao “nebitne” za postizanje ciljeva politika EU nalazi se i Delegirana uredba o ESRS-u za velika poduzeća izvan EU-a koja posluju na tržištu Unije čiji je početak primjene planiran za 2028. godinu.

Odgoda dolazi i u kontekstu protivljenja administracije Donalda Trumpa prema planiranim obvezama izvještavanja američkih kompanija u okviru CSRD-a, kao i okvirnog sporazuma između EU-a i SAD-a koji uključuje obvezu EU-a da osigura da CSRD i CSDDD “ne nameću neopravdana ograničenja za transatlantsku trgovinu”.

Među ostalim aktima koji su stavljeni u niži prioritet nalaze se i usvajanje ESRS-a za uvrštena mala i srednja poduzeća (MSP) te sektorski specifični ESRS standardi, iako se očekuje da ti zahtjevi ionako neće biti obvezni zbog dosadašnjeg razvoja i očekivanog ishoda Omnibus procesa.