ESG pit stop #15 – treći dio: Pregled novosti

U trećem i posljednjem dijelu ljetnog ESG pit stopa #15 donosimo pregled nekoliko tema koje će obilježiti budućnost održivog poslovanja u Europskoj uniji, a o kojima će se odlučivati nakon ljetne stanke u radu EU institucija.

Europska komisija planira „okolišni Omnibus“

Europska komisija objavila je poziv na očitovanje u kojem traži povratne informacije o nadolazećem „okolišnom Omnibusu“ čiji je cilj pojednostaviti okolišno zakonodavstvo i dodatno smanjiti administrativno opterećenje za kompanije u područjima kao što su kružno gospodarstvo, industrijske emisije i gospodarenje otpadom.

Ova inicijativa dio je šireg paketa mjera pojednostavljenja EU zakonodavstva i smanjenja administrativnog opterećenja za kompanije. Poput Omnibusa I koji se odnosi na izvještavanje o održivosti, i ova inicijativa proizlazi iz plana Europske komisije za jačanje produktivnosti i globalne konkurentnosti EU gospodarstva „Kompas konkurentnosti“ objavljenog u siječnju.

U sklopu ovog poziva na očitovanje, Komisija procjenjuje koje bi zakonodavne akte uključila u novi omnibus paket. Među aktima koji se razmatraju su Direktiva o otpadu, zakonodavstvo o industrijskim emisijama i propisi o kružnom gospodarstvu. Konkretno, razmatraju se mjere poput racionalizacije izvještajnih obveza u okviru Direktive o otpadu i usklađivanja pravila vezanih uz proširenu odgovornost proizvođača. Dodatne mjere mogle bi uključivati pojednostavljenje procedura za izdavanje okolišnih dozvola te optimizaciju izvještavanja u navedenim područjima.

Otvoreno savjetovanje o nadolazećem zakonodavnom okviru o kružnom gospodarstvu

Europska komisija je pokrenula javno savjetovanje i poziv na očitovanje za nadolazeći zakonodavni okvir o kružnom gospodarstvu čiji je cilj ubrzati tranziciju prema kružnom gospodarstvu. Novi zakonodavni okvir cilja udvostručiti stopu cirkularnosti EU-a do 2030. godine te učiniti Europsku uniju globalnim liderom u području kružnog gospodarstva.

Prijelaz na kružno gospodarstvo važan je za smanjenje ovisnosti EU-a o uvozu sirovina i globalnim lancima opskrbe, jačanje konkurentnosti i smanjenje pritiska na okoliš. Unatoč nastojanjima i deklarativnom prioritiziranju kružnog gospodarstva, stopa cirkularnosti u EU-u gotovo se nije mijenjala posljednjih godina – u 2020. bila je 10,7 %, a do 2023. godine neznatno je porasla na 11,8 %.

Uz smanjenje ovisnosti o uvozu sirovina, uključujući kritičnih, EU želi adresirati nedovoljnu resursnu učinkovitost i nedostatak internacionalizacije okolišnih eksternih troškova u linearnom gospodarstvu. Kako bi se ti izazovi riješili, Komisija ističe da će glavni ciljevi budućeg zakonodavnog okvira biti uspostavljanje jedinstvenog tržišta za sekundarne sirovine, povećanje ponude kvalitetnih recikliranih materijala i poticanje potražnje za takvim materijalima unutar EU-a. Komisija navodi dva glavna stupa na kojima će se najvjerojatnije temeljiti zakonodavni okvir o kružnom gospodarstvu:

1. Elektronički otpad s mjerama za učinkovitije prikupljanje i recikliranje te stvaranje tržišne potražnje za sekundarnim kritičnim sirovinama.
2. Niz mjera za poticanje jedinstvenog tržišta otpada i sekundarnih sirovina te njihovo korištenje u proizvodima.

Europska komisija usvojila dobrovoljni standard za izvještavanje o održivosti za mala i srednja poduzeća (VSME)

Europska komisija je u obliku preporuka usvojila dobrovoljni standard za izvještavanje o održivosti za mala i srednja poduzeća (VSME).

Dobrovoljni VSME standard je okvir za izvještavanje o održivosti osmišljen kako bi mikro, mala i srednja poduzeća (MSP) mogla na pojednostavljen i dosljedan način objavljivati informacije o čimbenicima održivosti. EFRAG je razvio VSME standard s ciljem da poduzećima s manje od 250 zaposlenih pomogne u ispunjavanju zahtjeva za podacima koje postavljaju veće kompanije i financijske institucije, poboljšanju pristupa financiranju te upravljanju vlastitim utjecajima na ljude i okoliš. Zbog Omnibus paketa kojim se predlaže značajno smanjenje opsega obveznika izvještavanja o održivosti, očekuje se da će VSME standard postati sve relevantniji i kod kompanija s više od 250 zaposlenih, a koje se suočavaju sa sve većim zahtjevima dionika za objavom podataka o održivosti.

Standard uključuje dva modula: osnovni modul koji se sastoji od 11 objava o ključnim pokazateljima održivosti poput emisija opsega 1 i 2 te informacija o antikorupciji i sveobuhvatni modul u kojem je dodatnih devet objava poput ciljeva smanjenja emisija i tranzicijskih planova koje najčešće zahtijevaju banke, ulagači i partneri u lancu vrijednosti. VSME standard ne zahtijeva procjenu materijalnosti, a zahvaljujući EFRAG-u dolazi s gotovim digitalnim alatima i predlošcima čime se olakšava njegova primjena.

U sklopu Q&A-a objavljenog uz usvajanje preporuke, Europska komisija se nije izjasnila hoće li budući dobrovoljni standard za poduzeća koja neće biti obuhvaćena CSRD-om nakon Omnibusa biti drugačiji od VSME-a, navodeći samo kako „u ovoj fazi ne može isključiti mogućnost da će određene izmjene biti potrebne“, ovisno o konačnom dogovoru o opsegu CSRD-a i završnoj reviziji ESRS standarda.

VSME standard, video materijali, digitalni predlošci i dodatne smjernice dostupni su na EFRAG-ovoj službenoj stranici.

Objavljen nacrt izmijenjenih ESRS standarda i otvoreno javno savjetovanje

Europska savjetodavna skupina za financijsko izvještavanje (EFRAG) objavila je nacrte revidiranih Europskih standarda za izvještavanje o održivosti (ESRS) čijom primjenom bi se znatno pojednostavnilo i olakšalo izvještavanje o održivosti za obveznike Direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti. Prema EFRAG-ovim informacijama, novi standardi skraćeni su za više od 55 % u odnosu na trenutne ESRS standarde, imali bi 57 % manje obveznih podatkovnih točaka, a ukupan broj podatkovnih točaka smanjio bi se za 68 % (što je više od svih najava).

U izjavi povodom objave novih nacrta standarda, EFRAG je naveo kako se „fokusirao na smanjenje složenosti i poboljšanje upotrebljivosti“, te da je u svom radu proveo opsežna savjetovanja s kompanijama koja već izvještavaju prema CSRD-u, kao i s onima koja su se pripremala za početak izvještavanja.

Jedno od ključnih područja pojednostavljenja koje je EFRAG ciljao ovom revizijom odnosi se na procjenu dvostruke značajnosti (DMA). U svom savjetodavnom procesu prilikom pripreme revidiranih standarda, EFRAG je istaknuo kako su ispitanici izvijestili da je proces određivanja o kojim temama izvještavati bio „posebno zahtjevan“ te su često komentirali kako je riječ o „neproporcionalnom naporu u odnosu na rezultat“ samog postupka procjene dvostruke značajnosti. Kao odgovor na te povratne informacije, EFRAG je proveo niz izmjena, uključujući uvođenje „praktičnih smjernica“ prilikom provođenja DMA, pojašnjenje da se proces treba fokusirati na prepoznavanje najočitijih, a ne sagledavanje svih čimbenika održivosti, te dodatno naveo kako „očekivana razina dokaza koji podupiru zaključke mora biti razumna i proporcionalna“, uz pojašnjenje kriterija za utvrđivanje značajnosti informacija.

Dodatne mjere pojednostavljenja koje je EFRAG predložio uključuju poboljšanje čitljivosti i sažetosti izvještaja o održivosti i njihove povezanosti s korporativnim izvještavanjem općenito, kao i poboljšanje razumljivosti, jasnoće i dostupnosti ESRS-a korisnicima. S obzirom na globalne trendove i sve rašireniju potrebu ulagača za izvještavanjem o održivosti, EFRAG se fokusirao na jačanje interoperabilnosti ESRS-a s IFRS standardima Odbora za međunarodne standarde održivosti (ISSB), uključujući usklađivanje formulacija i načela izvještavanja