ESG pit stop #14

Jesen su obilježili formiranje nove Europske komisije i značajne promjene u regulatornom okviru Europske unije.

Ovo je pregled najnovijeg izdanja našeg #ESG pit stopa:

• Ursula von der Leyen najavila izradu skupne (omnibus) uredbe za usklađivanje CSRD-a, CSDDD-a i EU taksonomije;
• Postignut dogovor o odgodi primjene Uredbe o krčenju šuma (EUDR) za 12 mjeseci – novi datum početka primjene 30. prosinca 2025. godine;
• Usvojena Uredba o zabrani prisilnog rada (EUFLR) – kompletirana trijada dužne pažnje u lancu aktivnosti (CSDDD, EUDR i EUFLR);
• Europska komisija objavila nove smjernice za primjenu EU taksonomije;
• EFRAG objavio 64 dodatna objašnjenja za primjenu Europskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS);
• Usvojena Uredba o ESG rejtingu (ESGR);
• Zaključci sa COP29.

Najava skupne uredbe za usklađivanje CSRD-a, CSDDD-a i EU taksonomije

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je izradu skupne (omnibus) uredbe kojom će se uskladiti Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD), Direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDDD) i Uredbe o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja (EU taksonomija). Potrebu za ponovnim razmatranjem usvojenih pravila u području korporativne održivosti von der Leyen prvi put je najavila u govoru o stanju Unije 2023. godine, a da će to biti strateški smjer nove Komisije potvrdili su izvještaj Marija Draghija o budućnosti europske konkurentnosti i izjava iz Budimpešte o novom dogovoru o europskoj konkurentnosti.

Namjera nove Europske komisije je preusmjeravanje sredstava sa izvještavanja na realizaciju Europskog zelenog plana kako bi gospodarstvo EU-a uhvatilo korak s gospodarstvima SAD-a i Kine. Glavni ciljevi ponovnog otvaranja pregovora oko ovih akata koje će predvoditi povjerenik Valdis Dombrovskis bit će administrativno rasterećenje odnosno smanjenje postojećih izvještajnih obveza za 25 posto za velike i 35 posto za male i srednje kompanije te povećanje koherentnosti među različitim aktima kako bi EU pravila postala jednostavnija za primjenu, pristupačnija građanima i usmjerena na ostvarenje ciljeva Europskog zelenog plana.

Očekuje se da će Europska komisija prvi nacrt ove sveobuhvatne uredbe objaviti krajem veljače, a prema prvim najavama pojednostavljivanje administrativnih zahtjeva ne smije kompromitirati kvalitetu i transparentnost izvještavanja koji bi trebali doprinijeti donošenju ulagačkih odluka i povećanju povjerenja dionika. Ne očekuje se da će ove promjene utjecati na objavu prvih izvještaja o održivosti prema Europskim standardima izvještavanja o održivosti (ESRS) za obveznike Zakona o računovodstvu za 2024. godinu.

Primjena Uredbe o krčenju šuma (EUDR) odgođena za 12 mjeseci

Vijeće Europske unije i Europski parlament postigli su dogovor o odgodi primjene Uredbe o krčenju šuma (EUDR) za godinu dana, a novi datum početka primjene 30. prosinca 2025. godine. Uredba je na snazi od 29. lipnja 2023. godine, a Europska unije je usvojila ova pravila kako bi se osiguralo da proizvodi plasirani na EU tržište ili izvezeni iz Europske unije ne uzrokuju deforestaciju i/ili degradaciju šuma tijekom proizvodnje.

Uredba o krčenju šuma trebala je ući u primjenu 30. prosinca 2024. godine, a potreba za odgodom pojavila se prvenstveno jer svi preduvjeti za njezinu provedbu nisu bili ispunjeni na vrijeme. Neki od ključnih preostalih izazova uključuju nedovršenu analizu i kategorizaciju rizičnosti zemalja i središnju platformu Europske komisije koja bi trebala služiti kao repozitorij za evidenciju svih analiza dužne pažnje dionika u lancu aktivnosti svakog proizvoda što je preduvjet za njegovo plasiranje na tržište EU-a.

Odgoda primjene EUDR-a trebala bi dionicima omogućiti bolju pripremu za odgovor na visoke zahtjeve ove uredbe, a dogovor suzakonodavaca eksplicitno navodi da ne postoji mogućnosti daljnje odgode u slučaju novih kašnjenja Europske komisije ni promjene sadržaja.

Dodatne zanimljivosti iz zakonodavstva Europske unije:

• Vijeće Europske unije usvojilo je Uredbu o zabrani proizvoda nastalih prisilnim radom (EUFLR), koja ima za cilj zabraniti proizvode proizvedene prisilnim radom s unutarnjeg tržišta EU-a. Ova uredba stupa na snagu tri godine nakon objave, s očekivanim datumom potpune primjene krajem 2027. godine, a predstavlja značajan korak u borbi protiv modernog ropstva i jačanju poštivanja ljudskih prava unutar globalnih lanaca opskrbe. EUFLR zajedno s Direktivom o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDDD) i Uredbom o krčenju šuma (EUDR) čini zakonodavnu trijadu za osiguravanje odgovornog poslovnog ponašanja u lancima aktivnosti.
  
• Europska komisija objavila je nove smjernice za primjenu Uredbe o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja (EU taksonomija) u obliku često postavljanih pitanja (FAQ). Ove smjernice obuhvaćaju tehničke aspekte regulative i pružaju dodatna pojašnjenja o praktičnoj primjeni zahtjeva EU taksonomije, interoperabilnosti s Direktivom o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD) i Europskim standardima izvještavanja o održivosti (ESRS) te usklađivanju s načelom izbjegavanja nanošenja bitne štete.
  
• Europska savjetodavna skupina za financijsko izvještavanje (EFRAG) objavila je 64 dodatna objašnjenja za primjenu Europskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS). U sklopu mandata Komisije za pružanje podrške u primjeni ESRS-a, EFRAG je krajem prošle godine pokrenuo platformu ESRS Q&A za prikupljanje pitanja i objavu odgovora na tehnička pitanja o pravilnoj primjeni standarda. EFRAG kontinuirano objavljuje odgovore na prikupljena pitanja, a najnovija kompilacija sadrži ukupno 157 objašnjenja za pitanja dionika prikupljena od siječnja do studenog ove godine.
  
• Vijeće Europske unije je usvojilo nova pravila za reguliranje ESG rejtinga (ESGR), čime se želi povećati transparentnost, dosljednost i povjerenje u ocjene održivosti koje pružaju. Ova regulativa dio je šireg okvira za osiguranje kvalitete i usporedivosti objava o pitanjima održivosti. Pružatelji ESG rejtinga morat će se registrirati pri Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), zadovoljiti stroge standarde transparentnosti i kvalitete podataka koji se koriste u ocjenjivanju, objaviti metodologije koje se koriste u ocjenjivanju ESG kriterija i biti odgovorni za osiguranje točnosti i pouzdanosti informacija klijenata. Nova pravila trebala bi osigurati veću dosljednost u ocjenjivanju performansi, a ulagačima omogućiti bolje alate za usporedbu i analizu održivosti tvrtki u koje ulažu.

Zaključci sa COP29 održanog u Bakuu

Na 29. konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (COP29) održanoj u Bakuu, Azerbajdžan, gotovo 200 zemalja dogovorilo je niz mjera usmjerenih na ubrzanje globalnog djelovanja protiv klimatskih promjena. Ključni rezultati obuhvaćaju financijske ciljeve, razvoj globalnog tržišta ugljikovih kredita, te širenje klimatske agende na nove sektore poput turizma.

Klimatsko financiranje

• Zemlje su dogovorile povećanje godišnjeg klimatskog financiranja na 300 milijardi USD do 2035. godine, zamjenjujući prethodni cilj od 100 milijardi USD godišnje.
• Usvojen je širi cilj mobilizacije 1,3 bilijuna USD godišnje iz javnih i privatnih izvora za pomoć zemljama u razvoju u borbi protiv klimatskih promjena.
• Kritike: Premda je povećanje sredstava korak naprijed, mnogi dionici smatraju da je iznos nedovoljan za potrebe najranjivijih zemalja. Nedostatak detalja o izvorima financiranja i distribuciji sredstava izazvao je zabrinutost, posebno među zemljama u razvoju.

Globalno tržište emisijskih jedinica odnosno ugljičnih kredita

• Dogovorena su pravila za centralizirano trgovanje emisijskim jedinicama putem UN-a, kao i bilateralne razmjene.
• Očekivana mobilizacija do 250 milijardi USD godišnje do 2030. godine, uz cilj smanjenja emisija za 5 milijardi tona godišnje.
• Izazovi: Održavanje kvalitete i integriteta ugljičnih kredita ostaje ključna tema za buduće pregovore.

Održivi turizam

• Više od 50 vlada potpisalo je deklaraciju UN-a o održivom turizmu, obvezujući se na uključivanje mjera za smanjenje emisija u ovaj sektor.
• Turizam je prepoznat kao sektor odgovoran za 8,8 posto globalnih emisija, s velikim potencijalom za tranziciju prema održivijim praksama.

Izazovi i kritike

• Nedovoljno financiranje: Premda je povećanje sredstava korak naprijed, mnogi dionici smatraju da je iznos nedovoljan za potrebe najranjivijih zemalja.
• Izostanak plana za obnovljive izvore: Ambiciozni prijedlozi za postupno ukidanje fosilnih goriva blokirani su od strane nekih zemalja, uključujući Saudijsku Arabiju.
• Pravna neobvezujuća priroda: Sporazumi sa COP-a političke su prirode, što otežava njihovu implementaciju i odgovornost za rezultate.

COP29 u Bakuu donio je napredak u pogledu klimatskog financiranja i razvoja globalnog tržišta emisijskih jedinica, no suočava se s izazovima u pogledu provedbe i globalne usklađenosti. Iako su financijski ciljevi značajno povećani, nedostatak detalja o planu tranzicije prema obnovljivim izvorima energije i pravnoj obvezujućoj prirodi sporazuma izaziva zabrinutost. Očekuje se da će COP30 u Brazilu donijeti konkretnije mjere i rješenja za postojeće izazove.

Prijavite se na newsletter i budite u tijeku s novostima o održivom poslovanju, organizacijskom razvoju i HR – u!