ESG pit stop #19 – drugi dio: novosti iz svijeta

Drugi dio ovog izdanja pit stopa donosi novosti iz svijeta. U svijetu odgovornog poslovnog ponašanja, predanost održivosti vidljiva je u globalnoj konvergenciji standarda i standardizaciji poslovnih praksi.

U ovom pit stopu donosimo pregled najvažnijih novosti iz svijeta:

• ISO i SBTi objavili su nove net zero standarde koji pomiču fokus s postavljanja ciljeva na dokazivu provedbu
• GRI ostaje dominantan okvir za izvještavanje o održivosti, dok se dodatno usklađuje s ISSB-om, čije standarde diljem svijeta usvaja sve više jurisdikcija

Net zero ulazi u novu fazu: ISO i SBTi pomiču fokus s ciljeva na provedbu

ISO objavio nacrt standarda za net zero organizacije

ISO je objavio nacrt standarda ISO 14060 (Net Zero Aligned Organizations) što je rezultat dvogodišnjeg razvojnog procesa i nadgradnja je net zero smjernica iz 2022. godine. Riječ je o standardu koji postavlja načela i zahtjeve za razvoj, provedbu i komunikaciju vjerodostojnog puta prema net zero cilju, od postavljanja ciljeva smanjenja emisija, preko izrade tranzicijskih planova, do praćenja i izvještavanja o provjerljivom napretku.

Standard pokriva izravne i neizravne emisije stakleničkih plinova u cijelom lancu vrijednosti, uključujući uzvodne i nizvodne procese, kao i neutralizaciju preostalih emisija uklanjanjem i skladištenjem ugljika, uz jasan prioritet dubinskog smanjenja emisija u kratkom roku prije oslanjanja na uklanjanje. Ključni zahtjevi uključuju postavljanje srednjoročnih i dugoročnih ciljeva te objavu tranzicijskog plana unutar dvije godine od postavljanja cilja, uz obveze validacije i verifikacije. Standard sadrži i posebne smjernice za mala i srednja poduzeća, a primjenjuje se na poduzeća, neprofitne organizacije i akademske institucije, ali ne i na države, regije ili gradove.

Objavom nacrta počelo je javno savjetovanje kroz nacionalna tijela u više od 170 zemalja koje će trajati 12 tjedana, s planiranim glasanjem država o standardu do kraja godine.

SBTi finalizirao revidirani net zeto standard

Istovremeno, i SBTi je nakon dvije godine rada objavio Corporate Net-Zero Standard 2.0, najopsežniju reviziju svog najznačajnijeg standarda od njegovog uvođenja 2021. godine. Najvažnija promjena je uvođenje takozvanog „best-efforts“ okvira: poduzeća mogu ostati usklađena sa standardom čak i ako ne ostvare postavljene ciljeve, pod uvjetom da dokažu da su iskoristila sve raspoložive poluge za smanjenje emisija, da su transparentna o preprekama izvan svoje kontrole i da pokažu kako ih rješavaju.

Standard uvodi i sustav kategorizacije poduzeća prema veličini i nacionalnom kontekstu: sva poduzeća moraju postaviti kratkoročne ciljeve za Opsege 1 i 2, no samo veća poduzeća iz kategorije A (velike tvrtke iz svih zemalja i srednje tvrtke iz zemalja visokog dohotka) moraju postavljati ciljeve za Opseg 3, objavljivati tranzicijske planove i osigurati provjeru baznih podataka o emisijama.

Za Opseg 3 mijenja se i sam pristup: dosadašnji zahtjev pokrivanja najmanje 67 % ukupnih emisija zamijenjen je preciznijim pristupom prema kojem tvrtke moraju obraditi svaki izvor emisija koji čini više od 5 % ukupnog Opsega 3, uz očekivanje da će se dugoročno pokriti sve emisije. Uveden je i novi, dobrovoljni okvir Ongoing Emissions Responsibility (OER), koji prepoznaje tvrtke koje financiraju smanjenje ili uklanjanje emisija izvan vlastitog lanca vrijednosti. Za velika poduzeća iz kategorije A ovaj okvir postaje obavezan od 2035. godine, s očekivanjem da do svoje ciljne net zero godine neutraliziraju 100 % preostalih emisija.

Promjene su izazvale mješovite reakcije: poduzeća pozdravljaju veću jasnoću i očuvanje uloge ugovora o kupnji energije iz obnovljivih izvora (PPA) i certifikata (REC), dok su okolišne organizacije kritičnije prema fleksibilnijem pristupu, a razlike između SBTi-ja i GHG Protokola otvaraju pitanje dosljednosti u računanju emisija. Novi standard stupa na snagu u veljači 2027.godine, iako ga poduzeća mogu početi primjenjivati i ranije.

Zašto je ovo važno za tvrtke koje već izvještavaju prema ESRS-u ili planiraju tranzicijske planove?

Oba razvoja idu u istom smjeru kao i regulatorne promjene u EU-u – pomak od rigidnog, univerzalnog pristupa prema fleksibilnijim, kontekstualiziranim zahtjevima. Za poduzeća koja su svoje klimatske ciljeve već uskladila sa starijom metodologijom SBTi-ja ili planiraju prvi tranzicijski plan, ovo znači da će trebati preispitati pristup postavljanju ciljeva za Opseg 3 i razmotriti hoće li im „best-efforts“ okvir olakšati ili otežati usklađenost, ovisno o dosadašnjem napretku. Istovremeno, pojava ISO standarda mogla bi s vremenom postati referentna točka za tranzicijske planove kompatibilna i s CSRD/ESRS zahtjevima i sa SBTi pristupom, čime bi se tržište dodatno konsolidiralo oko zajedničkog jezika za net zero

GRI i dalje dominira izvještavanjem o održivosti, dok se dodatno usklađuje s ISSB-om

Nova GRI analiza gotovo 15 000 uvrštenih poduzeća pokazuje koliko je izvještavanje o održivosti postalo uobičajena poslovna praksa, bez obzira na regulatorne obveze: 87 % analiziranih poduzeća objavljuje izvještaje o održivosti, a 40 % od njih koristi GRI Standarde. Podaci pokazuju i da većina poduzeća ne koristi samo jedan okvir, nego kombinira više standarda, a čak 80 % poduzeća koje koriste ISSB standarde paralelno se referira i na GRI. Iako je korištenje pojedinačnih okvira poput GRI-ja, SASB-a, CDP-a i TCFD-a blago opalo dok se poduzeća prilagođavaju novim standardima poput ESRS-a, izvještavanje o utjecajima ostaje središnji dio objava o održivosti, a fokus se sve više pomiče prema pružanju korisnih, relevantnih informacija dionicima, a ne prema oslanjanju na jedan jedini okvir.

IFRS zaklada i GRI produbljuju suradnju na usklađivanju standarda izvještavanja

IFRS zaklada i Globalna inicijativa za izvještavanje (GRI) objavile su novu zajedničku izjavu kojom reafirmiraju namjeru daljnjeg usklađivanja GRI i ISSB standarda izvještavanja o održivosti, u sklopu zajedničkih napora za uspostavu jedinstvenog, globalnog i sveobuhvatnog sustava izvještavanja.

Iako oba sustava nastoje pružiti standardiziran okvir za izvještavanje o održivosti, njihov fokus ostaje različit: ISSB standardi usmjereni su na investitore i pružanje materijalnih financijskih informacija o rizicima i prilikama povezanima s održivošću, dok GRI Standardi stavljaju naglasak na najznačajnije utjecaje poduzeća na gospodarstvo, okoliš i ljude.

Izjava opisuje područja u kojima se zahtjevi za objavu već preklapaju. Primjerice, poduzeća koja izvještavaju prema IFRS S2 mogu koristiti GHG Protokol za mjerenje emisija Opsega 1, 2 i 3 kako bi zadovoljile i odgovarajuće zahtjeve GRI-jevog klimatskog standarda (GRI 102). Istodobno, organizacije ističu i komplementarnost standarda s obzirom na njihove različite mandate: GRI-jeve objave o utjecajima tranzicijskih planova i klimatske prilagodbe nadopunjuju objave IFRS S2 usmjerene na rizike i prilike, pružajući dionicima uvid i u informacije koje možda nisu materijalne prema ISSB standardima, ali su relevantne investitorima čiji mandat nadilazi isključivo financijski povrat.

Suradnja između dviju organizacija, pokrenuta 2022. i proširena 2024. godine, nastavlja se usmjeravati na nekoliko ključnih područja: objave vezane uz prirodu i interoperabilnost s TNFD-om, razvoj GRI-jevih sektorskih standarda usporedno s ISSB-ovim radom na SASB standardima, ISSB-ovo istraživanje objava o ljudskom kapitalu, te reviziju GRI-jevih standarda vezanih uz radna prava

Usvajanje ISSB standarda ubrzava se diljem svijeta

Standardi Odbora za međunarodne standarde održivosti (ISSB) IFRS S1 (opći zahtjevi za objavu informacija povezanih s održivosti) i IFRS S2 (klimatske objave) u primjeni su od 1. siječnja 2024. godine. Od tada sve više jurisdikcija diljem svijeta najavljuje usvajanje ovih standarda ili usklađivanje vlastitih okvira izvještavanja s njima.

Prema stanju u drugom kvartalu 2026. godine, 28 jurisdikcija već je usvojilo standarde na dobrovoljnoj ili obveznoj osnovi, dok ih dodatnih 12 planira usvojiti u budućnosti.

Izvor: S&P Global

Tijekom prvog tromjesečja 2026. godine nekoliko je zemalja koje uvode zahtjeve za izvještavanje objavilo standarde temeljene na ISSB objavama. Južna Koreja objavila je dva standarda za objavu informacija povezanih s održivosti temeljena na ISSB standardima, s rokovima izvještavanja koje će odrediti nacionalna Komisija za financijske usluge. Ujedinjeno Kraljevstvo objavilo je vlastite standarde (UK SRS S1 i S2) temeljene na ISSB-u, a financijski regulator pokrenuo je savjetovanje o usklađivanju korporativnih klimatskih objava s međunarodnim standardima, s primjenom pravila od 1. siječnja 2027. godine. Istovremeno, Bangladeš je pokrenuo savjetovanje o usvajanju oba ISSB standarda, Etiopija je objavila nacrt plana usvajanja prema kojem bi velika poduzeća počela izvještavati od financijskih godina 2026. i 2027., a Indonezija je provela savjetovanje o obveznom izvještavanju za financijske institucije, izdavatelje i javna poduzeća prema vlastitim standardima usklađenima s ISSB-om.

ISSB je dodatno predložio da poduzeća mogu koristiti pokazatelje objave TNFD-a za ispunjavanje zahtjeva izvještavanja o prirodi, a vlastite zahtjeve za objavu informacija povezanih s prirodom će razviti na TNFD okviru u obliku IFRS Practice Statementa, a ne kao zaseban obvezujući standard. Ovaj pristup prema ISSB-u treba svesti na minimum ometanje tekuće primjene nedavno objavljenih standarda, uz napomenu da bi primjena ovog dokumenta za poduzeća koja ga koriste imala isti učinak kao i puni ISSB standard. Predsjednik ISSB-a Emmanuel Faber pritom je istaknuo da objava materijalnih informacija o prirodi već sada nije opcionalna nego je zahtijeva postojeći IFRS S1, a novi dokument samo će poduzećima dati smjernice kako to učiniti.

Odluka je izazvala kritike dijela organizacija usmjerenih na održivost, koje su u otvorenom pismu pozvale ISSB da umjesto toga uvede pravi standard za prirodu, a ISSB je ostavio otvorenu mogućnost da se sadržaj o prirodi u budućnosti ipak pretoči u standard, te će u nadolazećem savjetovanju izravno pitati dionike slažu li se s odabranim pristupom. Nacrt prijedloga IFRS Practice Statementa očekuje se u listopadu 2026. godine.