ESG pit stop #19 – treći dio: stanje održivosti

Dva opsežna izvještaja međunarodnih organizacija daju otrežnjujuću sliku: preuzete obveze diljem svijeta i dalje znatno nadmašuju stvarnu provedbu.

U trećem dijelu ljetnog pit stopa donosimo pregled stanja održivosti u svijetu:

• OECD-ov izvještaj Responsible Business Outlook 2026 otkriva velik jaz između preuzetih obveza i stvarne provedbe odgovornog poslovnog ponašanja
• SDSN-ov 11. izvještaj o održivom razvoju pokazuje da napredak prema ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda znatno zaostaje za planiranim, ali globalna predanost SDG okviru unatoč tome ostaje snažna

OECD-ov izvještaj o odgovornom poslovnom ponašanju: velik jaz između preuzetih obveza i stvarne provedbe

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) objavila je izvještaj Responsible Business Outlook 2026, prvu cjelovitu globalnu procjenu koliko poduzeća uistinu primjenjuju odgovorno poslovno ponašanje u praksi, a koliko ga države sustavno potiču regulatornim mjerama. Izvještaj analizira javno dostupne podatke 10 000 najvećih uvrštenih poduzeća u svijetu te pregledava politike 52 zemlje potpisnice OECD-ovih Smjernica za multinacionalna poduzeća o odgovornom poslovnom ponašanju koje upućuju kompanije i investitore kako adresirati svoje utjecaje na ljude i okoliš.

Preuzimanje obveza rašireno, ali neujednačeno po temama i regijama

Prema izvještaju, 69 % od 10 000 najvećih uvrštenih poduzeća javno je preuzelo obvezu vezanu uz barem jedno pitanje odgovornog poslovnog ponašanja. Najčešće obveze odnose se na korupciju i emisije stakleničkih plinova, a slijede prisilni rad, dječji rad i ljudska prava. Manje od polovice poduzeća ima obveze vezane uz slobodu udruživanja, a samo četvrtina uz bioraznolikost. Nešto više od trećine (36 %) poduzeća ima sveobuhvatnu obvezu koja pokriva sve društvene teme, kao i emisije i korupciju. Po regijama, obveze su najraširenije u Europi, a najrjeđe u Kini.

Jasan jaz između politika i stvarne provedbe

Izvještaj ukazuje na značajan jaz u provedbi: dok mnoga poduzeća imaju uspostavljene politike i sustave upravljanja, znatno ih manje zaista izvještava o prepoznavanju i rješavanju negativnih društvenih i okolišnih utjecaja. Poduzeća najopsežnije izvještavaju o politikama i sustavima upravljanja (45 % udjela svih promatranih praksi), dok je udio mjera vezanih uz prepoznavanje, praćenje i izvještavanje o utjecajima znatno manji (25 %), a mjera prevencije, ublažavanja i otklanjanja utjecaja tek oko 20 %. Provedba je najopsežnija u Europi, razvijenom dijelu Azije i Pacifika te Latinskoj Americi, a najslabija u Kini, na Bliskom istoku i u Africi.

Izvor: OECD Capital Market Series dataset; LSEG; FactSet; Bloomberg; World Bank (2024), World Development Indicators

Malo poduzeća stvarno procjenjuje rizik dobavljača

Polovica poduzeća navodi da koristi okolišne ili društvene kriterije pri odabiru dobavljača, ali manje od 20 % zaista provodi procjenu rizika dobavljača po tim pitanjima. Četvrtina poduzeća educira ili surađuje s dobavljačima po okolišnim i društvenim pitanjima, dok tek 7 % integrira socijalne politike lanca opskrbe u praksu nabave, a samo 3 % objavljuje poboljšanja u sigurnosti i zdravlju na radu unutar lanca opskrbe.

Izvor: OECD Capital Market Series dataset; LSEG; FactSet; Bloomberg; World Bank (2024), World Development Indicators

Uključenje dionika i mehanizmi pravne zaštite rijetki kod pitanja ljudskih prava

Globalno, malo poduzeća izvještava o uključivanju dionika po pitanjima ljudskih prava (8 %). Nešto manje od petine (17 %) ima formalni mehanizam za podnošenje pritužbi vezanih uz ljudska prava, dok se tek 10 % obvezuje pružiti pravnu zaštitu osobama pogođenima utjecajima poduzeća na ljudska prava.

Regulatorni pritisak raste, ali nejednako diljem svijeta

Velika većina članica OECD-a (84 %) i 67 % zemalja koje se pridržavaju Smjernica za multinacionalna poduzeća, kao i nekoliko zemalja koje ih formalno ne prihvaćaju, uvele su zakone vezane uz dubinsku analizu. To uključuje propise o izvještavanju o održivosti, provedbi dubinske analize te tržišno ili proizvodno usmjerene mjere. Zemlje s takvim zahtjevima zajedno čine oko 55 % globalnog BDP-a.

Izvor: OECD Capital Market Series dataset; LSEG; FactSet; Bloomberg; World Bank (2024), World Development Indicators

Izvještaj o održivom razvoju 2026.: unatoč geopolitičkim izazovima, globalna predanost SDG-ovima ostaje snažna

Sustainable Development Solutions Network (SDSN) objavio je 11. izdanje Izvještaja o održivom razvoju s manje od četiri godine preostale do isteka Programa za održivi razvoj 2030. (Agende 2030). Rezultati istraživanja pokazuju da je napredak prema ciljevima održivog razvoja (SDG) i dalje značajno zaostaje za planiranim, a samo 16 % od 169 podciljeva projicira se kao ostvarivo do roka.

Unatoč tome, velika većina članica UN-a ostaje predana okviru, dok je manji broj država predvođen Sjedinjenim Američkim Državama prešao u aktivno protivljenje paradigmi održivog razvoja i multilateralnim institucijama koje je podupiru.

Izvještaj uključuje SDG indeks i ljestvice koje rangiraju sve članice UN-a prema 17 ciljeva, kao i Indeks podrške multilateralizmu temeljenom na UN-u (UN-Mi) koji prati angažman država u sustavu UN-a. Ovogodišnje izdanje po prvi put uključuje i dva nova istraživanja: anketu stručnjaka SDSN mreže o naporima vlada te veliko javno istraživanje u 127 zemalja o preprekama i mehanizmima provedbe ciljeva održivog razvoja.

Globalna predanost ostaje snažna uz nekoliko iznimaka

U UN-ovom procesu dobrovoljnih nacionalnih pregleda (VNR) dosad je sudjelovalo 190 zemalja, a raste i broj regionalnih i lokalnih vlasti koje sudjeluju u dobrovoljnim lokalnim pregledima (VLR). U 2025. godini velika većina zemalja glasovala je u prilog svake rezolucije Opće skupštine UN-a koja se poziva na održivi razvoj, pri čemu je podrška često premašivala 170 od 193 članice. Argentina i Sjedinjene Američke Države jedine su zemlje koje su sustavno glasovale protiv takvih rezolucija.

Barbados je prema UN-Mi indeksu zemlja najviše predana multilateralizmu temeljenom na UN-u, dok su Sjedinjene Američke Države na posljednjem mjestu. Američka savezna vlada je 2025. godine javno objavila protivljenje ciljevima održivog razvoja i Programu za održivi razvoj 2030., a u siječnju 2026. godine povukla se iz više od 60 međunarodnih organizacija. Zabilježen je i nagli pad udjela glasova drugih članica UN-a koji se poklapaju s američkim stavovima u svim regijama svijeta – SAD je u 2025. godini glasovao s međunarodnom većinom u svega 5 % zabilježenih glasovanja Opće skupštine.

Europske zemlje na prvih 19 mjesta, Istočna i Južna Azija predvode napredak, SAD gubi poziciju

Europske zemlje nalaze se na prvih 19 mjesta SDG indeksa, a Japan je prva neeuropska zemlja na 20. mjestu. Republika Hrvatska se nalazi na 13. mjestu od 169 ocijenjenih zemalja.

Izvor: SDSN Sustainable Development Report 2026

Zemlje istočne i južne Azije ostvarile su veći napredak prema ciljevima od 2015. godine, a pojedinačno prednjače Indija, Etiopija, Filipini i Vijetnam. Među velikim silama, Kina (14) i Indija (18) zabilježile su najveći skok na SDG ljestvici, dok je pozicija Ruske Federacije ostala nepromijenjena, a Sjedinjene Američke Države pale su za pet mjesta.

Izvor: SDSN Sustainable Development Report 2026

Osam pouka iz proteklog desetljeća

Program za održivi razvoj od sada do 2030. godine i u okviru koji slijedi nakon 2030. treba biti usmjeren na provedbu. Prepoznati okvir za djelovanje proizlazi iz osam pouka iz proteklog desetljeća.

1. Program treba utemeljiti na miru i ljudskim pravima prava. Potrebno je zaustaviti ratove, obnoviti mehanizme Povelje UN-a za rješavanje sporova te preusmjeriti značajan dio vojnih izdataka prema ljudskom razvoju (zdravlju, obrazovanju i podizanju životnog standarda).
2. Provedbu treba organizirati oko šest strukturnih transformacija. Potrebno je osigurati da ostanu unutar planetarnih granica i da njihove distribucijske implikacije budu jasno definirane i provedive.
3. Potrebno je izraditi dugoročne planove za dugoročna ulaganja na nacionalnoj, regionalnoj i gradskoj razini.
4. Treba osnažiti regije i gradove te uključiti sveučilišta, civilno društvo i privatni sektor kao partnere u provedbi.
5. Potrebno je izgraditi pouzdan sustav međunarodnog financiranja, uključujući globalno oporezivanje aktivnosti globalnog dosega i reformu globalne financijske arhitekture kako bi se smanjio trošak kapitala za gospodarstva u razvoju.
6. Potrebno je uspostaviti mehanizme globalnog upravljanja za opasne tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju, biosigurnost, geoinženjering i oružje za masovno uništenje prije nego što dođe do sljedeće katastrofe.
7. Treba osnovati nove UN kampuse u Aziji, Africi i Latinskoj Americi, izgrađene na načelima otvorene znanosti i otvorenih podataka.
8. Razviti manji broj visoko profilnih, proaktivnih inicijativa sposobnih pokazati konkretne rezultate prije 2030. godine kroz partnerstva vlada, privatnog sektora, civilnog društva i akademske zajednice, usmjerenih na transformacije u kojima napredak zaostaje – uključujući poljoprivredu i hranu, klimatsku prilagodbu, obrazovanje, rodnu ravnopravnost te dug i financije.

U sklopu izvještaja, SDSN je anketirao mrežu stručnjaka iz 64 zemlje i Europske unije, kao i više od 1 000 dodatnih ispitanika iz 127 zemalja kako bi procijenio napore vlada i prepreke provedbi ciljeva održivog razvoja. Ispitanici su izrazili široku podršku zadržavanju SDG okvira i nakon 2030. godine, uz poseban naglasak na potrebu jačih mehanizama provedbe: odgovarajuće financiranje, učinkovite okvire upravljanja na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, te bolje korištenje znanosti i podataka.

Prema izvještaju, Program za održivi razvoj nakon 2030. godine trebao bi:

• zadržati kontinuitet ciljeva i podciljeva, uz istovremeno povećan fokus na provedbu
• međunarodnoj zajednici omogućiti zajedničke sustave za podršku odlučivanju, uključujući otvorene podatke, interoperabilne modele i zajedničke scenarijske alate osmišljene zajedno s pogođenim zajednicama, globalne investicijske portfelje te mehanizme za kontinuiranu odgovornost tako da korekcija smjera uvijek bude moguća, bez čekanja na sljedeći petogodišnji pregled
• razjasniti svrhu transformacija koje već sada oblikuju svjetsko gospodarstvo: procijeniti jesu li usklađene s ljudskim napretkom i planetarnom dobrobiti, ili ih prvenstveno oblikuju uži, partikularni interesi
• biti utemeljen na sljedećim načelima i instrumentima: pravednost i uključivost, odgovornost i učenje, planetarni integritet, lokalizacija kroz regionalne, urbane i ruralne pristupe, kontinuirano mjerenje, participativno sudizajniranje s ljudima čiji su životi u pitanju, pouzdano financiranje te razvoj institucionalne kulture, vodstva i vještina bez kojih nijedan od ovih instrumenata ne može funkcionirati