ESG pit stop #19 – prvi dio: novosti iz EU-a

Sljedeće dvostruko izdanje ESG pit stopa bavit će se širim zaokretom koji obilježava ovu fazu razvoja održivog poslovanja u Europskoj uniji i svijetu: dok EU pojednostavljuje regulatorne zahtjeve, održivost sve dublje ulazi u globalne financijske, tržišne i upravljačke procese.

Revidirani ESRS standardi, novi dobrovoljni standard za poduzeća do 1000 zaposlenika, pojednostavljenje EU taksonomije i reforma SFDR-a pokazuju da se EU okvir održivog financiranja i izvještavanja pokušava učiniti jednostavnijim i proporcionalnijim. Istodobno regulatori u bankarskom sektoru sve dublje uvode klimatske i okolišne rizike u stres-testove i nadzorne prakse.

U ovom pit stopu donosimo pregled najvažnijih novosti iz EU-a:

• Europska komisija usvojila je revidirane ESRS standarde i dobrovoljni standard za poduzeća izvan opsega CSRD-a
• Omnibus značajno smanjuje broj poduzeća izvan EU-a u opsegu CSRD-a, ali EFRAG nastavlja rad na N-ESRS standardima
• EBA i ECB sve dublje integriraju klimatske i prirodne rizike u bankarski nadzor, stres-testove i upravljanje rizicima
• EU nadzorna tijela (ESA) predlažu dodatno pojednostavljenje EU taksonomije, a Vijeće EU-a usuglašava poziciju o reformi SFDR-a
• Komisija pokreće postupke protiv država članica koje kasne s pravilima protiv greenwashinga

Europska komisija usvojila revidirane ESRS standarde

Europska komisija usvojila je revidirane Europske standarde izvještavanja o održivosti (ESRS) i dobrovoljni standard za izvještavanje poduzeća do 1000 zaposlenika, čime je formalno zaokružen ključni dio Omnibus I paketa pojednostavljenja. Riječ je o delegiranim uredbama koje predstavljaju praktično konačnu verziju ESRS-a i dobrovoljnih standarda, a suzakonodavci Europski parlament i Vijeće Europske unije ih u naredna dva mjeseca mogu odbiti u cijelosti, ali ih ne mogu mijenjati.

Što se mijenja u ESRS-u?

Revidirani ESRS standardi kraći su, jasniji, uvode nove opcije fleksibilnosti i pojednostavljuju ključne procese izvještavanja. Konkretno:

• broj obveznih podatkovnih točaka smanjuje se za više od 60 %
• ukupan broj podatkovnih točaka manji je za više od 70 %
• očekivano smanjenje troškova izvještavanja po kompaniji je više od 30 %, u skladu s ciljem Komisije za sveukupno smanjenje opterećenja izvještavanja od 25 %

Što je Komisija zadržala, unatoč lobističkom pritisku?

Revidirani standardi temelje se na tehničkim preporukama Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje (EFRAG). Iako je Komisija u velikoj mjeri poštovala tehničke preporuke EFRAG-a, pod pritiskom lobija oslabila je i izmijenila nekoliko važnih zahtjeva za objavu, uključujući one vezane uz emisije stakleničkih plinova te pojedine objave koje se odnose na zaštitu okoliša i ljudskih prava. Unatoč tome, konačni standardi zadržavaju nekoliko ključnih elemenata:

• načelo dvostruke značajnosti u cijelosti, odbacivši prijedloge da se objave o učincima umjetno odvoje od financijskih objava. Takvo odvajanje bi otežalo investitorima i drugim korisnicima razumijevanje povezanosti učinaka, rizika i prilika kompanije
• načelo poštenog prikazivanja (fair presentation) kao temeljno načelo čime se osigurava da izvještavanje ostaje usmjereno na značajne učinke, rizike i prilike, a ne na puko ispunjavanje formalnog popisa zahtjeva
• obvezu kvantificiranja očekivanih financijskih učinaka klimatskih i drugih rizika iako uz značajne olakšice i dodatno produljen rok uvođenja do 2031. godine. Ove informacije ključne su za razumijevanje strateške pozicije kompanije te kvalitete i vjerodostojnosti njezinog tranzicijskog planiranja
• obvezu usporedbe plaća radnika s odgovarajućom plaćom prema kriterijima ILO-a za procjenu plaće za život, umjesto pukog poštivanja minimalne plaće, čime se osigurava smislena socijalna objava usklađena s CSDDD-om

Novi dobrovoljni standard i „value chain cap“

Uz revidirane ESRS, Komisija je usvojila i dobrovoljni standard za izvještavanje manjih poduzeća izvan opsega CSRD-a, koji im olakšava odgovaranje na zahtjeve za podacima o održivosti od strane velikih financijskih institucija i kompanija u čijem se lancu vrijednosti nalaze. Standard uvodi i takozvani „value chain cap“ odnosno ograničenje prema kojem obveznici CSRD-a ne mogu od kompanija u svom lancu vrijednosti zahtijevati više informacija nego što pokriva dobrovoljni standard. Ovo je važna zaštitna mjera za manje dobavljače koji bi inače mogli biti izloženi neproporcionalnim zahtjevima svojih većih poslovnih partnera.

Omnibus značajno smanjuje broj poduzeća izvan EU-a u opsegu CSRD-a

Prema procjeni Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje (EFRAG), broj poduzeća izvan Europske unije koja bi trebala ostati u opsegu Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) nakon Omnibus izmjena pada s približno 10 000 na oko 1200, odnosno za oko 88 %.

Prema izvornoj verziji CSRD-a, obveza izvještavanja odnosila se na poduzeća iz trećih zemalja s prihodima u EU-u većim od 150 milijuna eura i podružnicom ili poslovnom jedinicom u EU-u s prihodima od najmanje 40 milijuna eura. Nakon Omnibus izmjena pragovi su značajno povećani: u opsegu ostaju samo grupe iz trećih zemalja s neto prihodima u EU-u većim od 450 milijuna eura tijekom dvije uzastopne godine, i s EU podružnicom ili poslovnom jedinicom s prihodima većim od 200 milijuna eura.

Prema EFRAG-ovoj procjeni po zemljama, u opsegu bi ostalo oko 350-450 američkih poduzeća, 150-200 poduzeća iz Ujedinjenog Kraljevstva, 100-150 iz Švicarske i Japana te manji broj poduzeća iz drugih jurisdikcija

EFRAG je istodobno nastavio rad na posebnom standardu izvještavanja za grupe iz trećih zemalja (N-ESRS), koji je bio zaustavljen dok se čekao ishod Omnibus procesa. Nacrt standarda trebao bi biti objavljen za javno savjetovanje sredinom srpnja, savjetovanje bi trebalo trajati 100 dana, a EFRAG planira Europskoj komisiji dostaviti tehničke preporuke u siječnju 2027. godine. Za razliku od ESRS-a za europska poduzeća, koji zahtijeva primjenu načela dvostruke značajnosti i izvještavanje o učincima, rizicima i prilikama, N-ESRS bi se trebao fokusirati prvenstveno na učinke poduzeća na ljude i okoliš, iako će, poput ESRS-a, obuhvatiti 12 standarda i ista četiri izvještajna područja: upravljanje, strategiju, upravljanje učincima te pokazatelje i ciljne vrijednosti.

Iako će broj obveznika biti znatno manji, tema ostaje relevantna za multinacionalne grupe koje posluju na tržištu EU-a, kao i za europske kompanije u čijim se lancima vrijednosti te grupe nalaze.

Europski regulatori predlažu dodatno pojednostavljenje EU taksonomije

Tri glavna europska regulatorna tijela za financijski sektor – ESMA, EBA i EIOPA objavila su prijedloge za daljnje pojednostavljenje zahtjeva izvještavanja prema EU taksonomiji, nastavljajući širi proces pojednostavljenja pokrenut Omnibus I paketom Europske komisije. Taksonomija je, uz CSRD i CSDDD, bila među prvim aktima na koje se taj proces odnosio, a Komisija je već prošle godine usvojila mjere za smanjenje broja podatkovnih točaka u predlošcima taksonomije i izuzimanje kompanija od procjene usklađenosti za nematerijalne aktivnosti. U ožujku ove godine Komisija je zatražila od ESA tijela tehničke preporuke za dodatno pojednostavljenje, usmjerene na specifične pokazatelje (KPI) i moguće tehničke izmjene.

Svako od tri tijela fokusiralo se na pojednostavljenje u vlastitom sektoru.

• ESMA predlaže ograničavanje pokazatelja operativnih troškova (OpEx KPU) samo na izdatke za istraživanje i razvoj, uz uvođenje dobrovoljne kategorije „OpEx+“ za ostale troškove poput zelene nabave odgovarajući na iskazanu zabrinutost dionika oko kompleksnosti ovog zahtjeva.
• EBA predlaže sužavanje ili ukidanje pojedinih bankarskih pokazatelja, uključujući KPU za naknade i provizije te KPU za knjigu trgovanja, ocjenjujući da imaju ograničenu relevantnost u odnosu na opterećenje izvještavanja koje stvaraju.
• EIOPA pak predlaže redizajn glavnog pokazatelja za osiguravateljsko poslovanje kako bi bolje mjerio podršku osiguravatelja taksonomski usklađenim djelatnostima, uvođenje novog pokazatelja za dugoročno praćenje zelenih osiguranih aktivnosti, te ukidanje pojedinih objava koje smatra nepotrebnima.

Uz sektorske prijedloge, tri agencije objavile su i zajedničke preporuke za međusektorska pitanja – pojednostavljenje izvještavanja za korporativne grupe s više poslovnih linija, te preporuku da se izvještavanje ne proširuje na dodatne pokazatelje operativnih troškova, jer bi to, prema ocjeni regulatora, povećalo kompleksnost uz ograničenu korist za investitore.

Sva tri regulatora pokrenula su javno savjetovanje o svojim prijedlozima, koje traje do 12. kolovoza 2026.

Vijeće EU-a usvojilo pregovaračku poziciju o reviziji SFDR-a

Države članice EU-a usuglasile su pregovaračku poziciju o reviziji Uredbe o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR), uključujući ublažavanje predloženih pravila za novu kategoriju „tranzicijskih“ ulaganja koja bi, pod određenim uvjetima, dopustila ulaganja i u pojedine kompanije iz sektora fosilnih goriva.

Umjesto isključivanja kompanija koje razvijaju nove projekte fosilnih goriva, Vijeće predlaže da takve kompanije moraju usmjeriti najmanje 20 % kapitalnih izdataka u aktivnosti usklađene s EU taksonomijom te usvojiti vremenski ograničenu strategiju smanjenja emisija iz Opsega 1 i 2. Prijedlog također uklanja ograničenja za pojedina izdanja u javnom sektoru.

Ovakav pristup izazvao je kritike okolišnih organizacija, koje upozoravaju da slabi regulativu i povećava rizik od greenwashinga. Pregovaračka pozicija Vijeća sada postaje temelj za pregovore s Europskim parlamentom.

EBA i ECB produbljuju nadzor nad klimatskim i prirodnim rizicima u bankarskom sektoru

Dok se na razini korporativnog izvještavanja nastavlja proces pojednostavljenja, europska nadzorna tijela (ESA) idu suprotnim smjerom sve dublje integrirajući klimatske i prirodne rizike u nadzorne alate.

EBA prvi put uvodi klimatski rizik u stres-test na razini EU-a

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) objavilo je nacrt metodologije za stres-test za 2027. godinu, koji po prvi put uključuje zaseban modul za procjenu klimatskih rizika. U početnoj fazi, rezultati ovog modula neće utjecati na temeljne rezultate stres-testa, no EBA ovaj korak opisuje kao važan pomak prema ugradnji klimatskih čimbenika u bonitetni nadzor.

Modul obuhvaća dva tipa scenarija koje institucije moraju primijeniti na trogodišnjem horizontu, usporedno s postojećim makrofinancijskim scenarijem:

• tranzicijski rizik – scenarij naglog i strogog zaokreta klimatske politike, s šokovima poput cijene ugljika, putanja emisija stakleničkih plinova po državama i poremećaja cijena energije

• fizički rizik – scenarij riječnih poplava koje se istovremeno događaju u državama EGP-a

Fokus procjene je na izloženosti banaka prema nefinancijskim korporacijama i nekretninama, područjima za koja EBA smatra da najbolje odražavaju kanale prijenosa tranzicijskog i fizičkog rizika.

Uz uvođenje klimatskog modula, EBA istovremeno pojednostavljuje sam stres-test – broj podatkovnih točaka smanjen je za 55 %. U konzultacijskom procesu o novoj metodologiji sudjeluju 63 banke, koje zajedno pokrivaju 75 % EU bankarskog sektora.

EBA finalizirala pravila o ESG izvještavanju banaka – manje podataka za velike, nova obveza za male

Usporedno s ovim, EBA je objavila finalizirane standarde (ITS) za Pillar 3 objave o ESG rizicima, koji po prvi put obveze izvještavanja proširuju na sve banke, uključujući manje institucije, ali na proporcionalan način.

Do sada su ESG objave bile obvezne samo za velike institucije, no Bankovni paket (CRR3) iz 2024. godine već je najavio ovo proširenje opsega. Novi ITS uvodi tri razine zahtjeva:

• velike uvrštene institucije – puni set predložaka

• ostale uvrštene institucije i velika društva kćeri – pojednostavljeni set

• male i nekompleksne institucije (SNCI) – sužen na ključni set informacija

Konkretno, broj ESG podatkovnih točaka za velike uvrštene institucije smanjuje se za 37 % (s 2614 na 1648), dok manje institucije (SNCI) izvještavaju tek 269 podatkovnih točaka.

Među ključnim promjenama za velike banke je i ukidanje obveze objave omjera zelene imovine (GAR) te usklađenosti izloženosti s EU taksonomijom – EBA navodi da je nakon Omnibus procesa značajan dio klijenata banaka ionako ispao iz opsega taksonomije. Ovaj korak izravno je posljedica šireg EU pojednostavljenja pokrenutog Omnibus I paketom, u sklopu kojeg je EBA ranije izdala i „no-action“ preporuku regulatorima da ne prioritiziraju provedbu ovih zahtjeva do razrješenja Omnibus procesa.

ECB upozorava: klimatski i prirodni rizici vjerojatno se podcjenjuju

Europska središnja banka (ECB) objavila je ažurirani zbornik dobrih praksi za upravljanje klimatskim i okolišnim rizicima te stres-testiranje, namijenjen bankama za jačanje otpornosti u područjima poput planiranja tranzicije i procjene fizičkih rizika.

Član Izvršnog odbora ECB-a Frank Elderson istaknuo je da su banke unaprijedile prakse upravljanja klimatskim i okolišnim rizicima, no ocijenio je da su pristupi mjerenju fizičkih i prirodnih rizika i dalje “u povojima, s rizicima koji se vrlo vjerojatno podcjenjuju.” Upozorio je i da se financijski sustav kreće prema scenariju nesređene tranzicije s povećanom neizvjesnošću, zbog čega banke moraju biti pripremljene za širi raspon mogućih scenarija.

Zbornik se temelji na praksama više od 60 institucija, a otprilike trećina novih dobrih praksi odnosi se upravo na okolišne rizike – područje koje Elderson izdvaja kao najmanje razvijeno. Istaknute prakse uključuju:

• razvoj tranzicijskih financijskih proizvoda za teško dekarbonizirajuće sektore (umjesto napuštanja tih klijenata)
• aktivno uključivanje klijenata izloženih visokom fizičkom riziku
• toleranciju kratkoročno niže marže radi dugoročnog pozicioniranja na rastućim tržištima

Zašto je ovo relevantno za tvrtke izvan bankarskog sektora?

Iako se radi o nadzoru banaka, ova tri razvoja pokazuju obrazac koji se ponavlja i u drugim područjima ESG regulative: pojednostavljenje opsega i broja podatkovnih točaka ide ruku pod ruku s dubljom integracijom klimatskih rizika u temeljne nadzorne procese. Za kompanije koje su klijenti banaka, ovo znači da će banke i dalje, možda i intenzivnije, tražiti podatke o klimatskim i prirodnim rizicima u svrhu vlastite procjene rizika, bez obzira na smanjenje formalnih CSRD/ESRS obveza.

Europska komisija upozorila 20 država članica zbog neprovedbe pravila protiv „greenwashinga“

Europska komisija poslala je pisma 17 država članica, pokrećući postupak zbog povrede prava jer nisu obavijestile Komisiju da su u nacionalno zakonodavstvo prenijele Direktivu o jačanju položaja potrošača za zelenu tranziciju (EmpCo).

Direktiva, usvojena 2024. godine, ima za cilj zaštititi potrošače od zavaravajućih zelenih tvrdnji, uključujući zabranu neprovjerenih generičkih okolišnih tvrdnji poput „ekološki prihvatljivo“ ili „biorazgradivo“, kao i tvrdnji koje se temelje isključivo na shemama kompenzacije emisija. Prilikom predlaganja izmjena, Komisija se pozvala na istraživanja prema kojima je više od polovice zelenih tvrdnji kompanija u EU-u bilo nejasno ili zavaravajuće, a 40 % potpuno neutemeljeno.

Direktiva mijenja postojeće propise o zaštiti potrošača od nepoštenih trgovačkih praksi (UCPD i CRD) i uvodi:

• zabranu generičkih okolišnih tvrdnji bez dokaza

• ograničenje korištenja oznaka održivosti samo na one temeljene na službenim certifikacijskim shemama ili uspostavljene od strane javnih tijela

• pravila o vidljivosti jamstvenih informacija i uvođenje usklađene oznake za proizvode s produljenim jamstvom

• zabranu neutemeljenih tvrdnji o trajnosti proizvoda i predstavljanja proizvoda kao popravljivih kad to nisu

Rok za prenošenje direktive u nacionalno zakonodavstvo bio je 27. ožujka 2026., a direktiva stupa u primjenu u rujnu. Unatoč tome, Komisija navodi da čak 20 država i dalje nije dovršilo prenošenje, uključujući Belgiju, Bugarsku, Češku, Estoniju, Grčku, Španjolsku, Francusku, Hrvatsku, Cipar, Latviju, Luksemburg, Mađarsku, Maltu, Nizozemsku, Austriju, Poljsku, Portugal, Sloveniju, Finsku i Švedsku.