ESG pit stop #21

Globalna klimatska politika ulazi u novu fazu u kojoj se sve veći naglasak stavlja na provedbu preuzetih obveza, financiranje tranzicije i prilagodbu sve izraženijim klimatskim rizicima.

U ovom izdanju ESG pit stopa donosimo pregled pet ključnih tema:

UNEP-ov Emissions Gap Report 2026 pokazuje da ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C bez značajnijeg prekoračenja više nije moguće
COP31 u Turskoj stavlja naglasak na provedbu klimatskih obveza, konkretne projekte i mobilizaciju financiranja
Europska komisija predstavila je okvir za klimatsku otpornost, uključujući prijedlog europskog zakona i zajedničke referentne putanje globalnog zagrijavanja
Ulaganja usklađena s EU taksonomijom premašila su 1,2 bilijuna eura, a raste i tržište europskih zelenih obveznica
Europska investicijska banka najavila je najmanje 30 milijardi eura za financiranje prilagodbe klimatskim promjenama do 2030. godine

Ograničavanje zagrijavanja na 1,5 °C više nije moguće bez značajnijeg privremenog prekoračenja

Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) objavio je 17. izdanje izvještaja Emissions Gap Report 2026: The Point of Return, koji pokazuje da zbog desetljeća nedovoljnih klimatskih mjera više nije moguće ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 °C bez značajnijeg privremenog prekoračenja te granice. Ipak, ubrzano smanjenje emisija još uvijek može ograničiti najveći porast temperature na približno 1,7–1,8 °C sredinom stoljeća te omogućiti povratak na 1,5 °C do 2100. godine, uz određenu razinu vjerojatnosti.

Za ostvarenje tog scenarija globalne emisije stakleničkih plinova morale bi se smanjiti za 18 % do 2030., 45 % do 2035. i 69 % do 2040. godine, u odnosu na 2025. Međutim, čak bi i potpuna provedba trenutačnih nacionalno utvrđenih doprinosa (NDC) rezultirala smanjenjem emisija od svega 11–15 % do 2035., što bi svijet usmjerilo prema zagrijavanju od približno 2,6 °C do kraja stoljeća.

Izvještaj istodobno pokazuje da klimatske politike mogu ostvariti mjerljive rezultate. Razvoj obnovljivih izvora energije premašio je ranije projekcije, dok je rast korištenja fosilnih goriva bio sporiji od očekivanog. UNEP zaključuje da su ubrzavanje i širenje uspješnih politika, postupno napuštanje fosilnih goriva i snažnije smanjenje emisija metana ključni za ograničavanje daljnjeg zagrijavanja.

COP31: od klimatskih obećanja prema konkretnoj provedbi

U Antalyji u Turskoj 9. studenoga započela je 31. konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP31), uz zajedničko vodstvo Turske i Australije. Turska je domaćin i predsjedava konferencijom te vodi akcijski program, dok je Australija zadužena za vođenje međunarodnih klimatskih pregovora.

Deset prioriteta za ubrzavanje klimatske tranzicije

Akcijski program predsjedništva COP31 obuhvaća deset povezanih prioriteta: energetsku tranziciju, zelenu industrijalizaciju, smanjenje otpada, klimatski otporne gradove, sigurnost hrane, zaštitu oceana i mora, obrazovanje mladih, otpornost zdravstvenih sustava, povezivanje klimatske politike sa zaštitom prirode te financiranje provedbe klimatskih mjera.

Predstavljeno je i nekoliko konkretnih ciljeva do 2035. godine, među kojima se ističu povećanje udjela električne energije u globalnoj finalnoj potrošnji na 35 %, smanjenje energetske intenzivnosti zgrada za najmanje 25 %, prepolovljavanje projiciranog porasta nastanka otpada te povećanje udjela recikliranih materijala u industrijskoj proizvodnji na najmanje 15 %. Riječ je o prioritetima predsjedništva, a ne o novim obvezujućim ciljevima usvojenima na konferenciji.

Jedna od ključnih inicijativa je Climate Implementation Bridge (BRIDGE), čiji je cilj pretvaranje nacionalnih klimatskih i razvojnih prioriteta u konkretne projekte spremne za financiranje. Inicijativa nastoji povezati države, razvojne banke, klimatske fondove i privatne investitore kako bi se ubrzala provedba projekata dekarbonizacije i prilagodbe klimatskim promjenama. U pilot-fazu uključeno je pet država: Etiopija, Fidži, Indonezija, Pakistan i Uzbekistan.

Što je na pregovaračkom stolu?

Iako je COP31 predstavljen kao konferencija usmjerena na provedbu klimatskih obveza, važan dio ovogodišnjih pregovora odnosi se na odluke koje će oblikovati buduću međunarodnu klimatsku suradnju. Prema analizi OECD-a, u središtu je pet tema:

Smanjenje emisija: odlučivanje o nastavku programa Mitigation Work Programme, čiji mandat istječe 2026. godine, te mogućnostima njegova jačeg usmjeravanja na konkretnu provedbu klimatskih mjera i ulaganja
Prilagodba klimatskim promjenama: razvoj metodologija za primjenu 59 pokazatelja prilagodbe usvojenih na COP30, uz nastojanje da se, osim poduzetih aktivnosti, prati i njihova stvarna učinkovitost u smanjenju klimatskih rizika
Klimatsko financiranje: pregovori o povećanju financiranja prilagodbe najmanje tri puta do 2035. godine, budućoj ulozi Fonda za prilagodbu te provedbi novog dvogodišnjeg programa rada o klimatskom financiranju
Pravedna tranzicija: definiranje načina rada novog mehanizma međunarodne suradnje koji bi trebao podržati države kroz tehničku pomoć, jačanje kapaciteta i razmjenu znanja, uz istodobno preispitivanje budućnosti postojećeg programa rada o pravednoj tranziciji
Druga globalna procjena napretka (Global Stocktake): pokretanje novog ciklusa procjene kolektivnog napretka prema ciljevima Pariškog sporazuma (GST2), koji će završiti 2028. godine i poslužiti kao podloga za sljedeći krug nacionalnih klimatskih planova

Do završetka COP31, 20. studenoga, očekuju se odluke o budućnosti programa za ubrzavanje smanjenja emisija i načinu funkcioniranja novog mehanizma za pravednu tranziciju. Među otvorenim pitanjima ostaje i provedba poziva na najmanje utrostručenje financiranja prilagodbe do 2035. godine.

Važno otvoreno pitanje ostaje i kako primijeniti 59 pokazatelja prilagodbe usvojenih na COP30 kako bi se moglo procijeniti smanjuju li provedene mjere stvarno klimatske rizike. Ishodi ovih pregovora odredit će koliko će postojeći međunarodni dogovori biti operativno provedivi u sljedećim godinama.

Europska komisija predstavila novi okvir za klimatsku otpornost

Europska komisija je 27. listopada predstavila novi europski okvir za klimatsku otpornost (EU Framework for Climate Resilience), koji uključuje prijedlog Europskog zakona o klimatskoj otpornosti i niz mjera za jačanje sposobnosti država članica, gospodarstva i društva da predvide, procijene i upravljaju sve izraženijim fizičkim klimatskim rizicima.

Komisija predlaže sustavni zaokret od reagiranja na posljedice ekstremnih vremenskih događaja prema preventivnom upravljanju klimatskim rizicima i njihovom uključivanju u javne politike, prostorno planiranje i investicijske odluke. Jedna od najvažnijih novosti je uvođenje zajedničke referentne putanje globalnog zagrijavanja, koja polazi od mogućnosti porasta globalne temperature za približno 3 °C do kraja stoljeća. Takav bi scenarij trebao postati zajednička osnova za procjenu klimatskih rizika i planiranje dugoročnih ulaganja u infrastrukturu, gospodarstvo i javne usluge, neovisno o tome što EU ostaje predan klimatskoj neutralnosti do 2050. godine.

Prijedlog zakona predviđa nekoliko ključnih promjena:

Zajednički pristup procjeni klimatskih rizika – primjenu referentnog scenarija zagrijavanja te redovitije i usporedivije procjene fizičkih klimatskih rizika
Jasnije odgovornosti za upravljanje rizicima – utvrđivanje nadležnih institucija i odgovornosti za klimatske rizike u različitim područjima javnih politika
Pojednostavljenje nacionalnog planiranja – objedinjavanje postojećih obveza u jedinstveni strateški plan klimatske otpornosti za svaku državu članicu
Praćenje provedbe – jednostavniji sustav praćenja napretka i učinkovitosti mjera prilagodbe na nacionalnoj i europskoj razini

Prilagodba klimatskim promjenama kao gospodarski prioritet

Europska komisija procjenjuje da je za prilagodbu europske infrastrukture i gospodarstva budućim klimatskim uvjetima potrebno oko 70 milijardi eura ulaganja godišnje do 2050. godine. Istodobno, ulaganja u prilagodbu mogu ostvariti koristi veće od deseterostruke vrijednosti početne investicije kroz izbjegnute štete i gubitke.

Komisija naglašava i poslovne prilike: globalno tržište tehnologija i usluga za klimatsku otpornost moglo bi se učetverostručiti te dosegnuti 3,5 bilijuna eura do 2050. godine.

Za poduzeća je posebno važna namjera Komisije da olakša integraciju klimatskih rizika u poslovne planove i investicijske odluke. Najavljeni su i novi digitalni alati, koji će omogućiti pregled projekcija klimatskih opasnosti za različite europske regije, vremenske horizonte i sektore.

Sljedeći koraci: Europski zakon o klimatskoj otpornosti trenutačno je zakonodavni prijedlog, o kojem trebaju odlučiti Europski parlament i Vijeće EU-a. Komisija planira predstaviti plan provedbe novog okvira u roku od šest mjeseci, a prvi strateški plan EU-a za klimatsku otpornost tijekom 2028. godine.

EIB udvostručuje financiranje prilagodbe klimatskim promjenama

Europska investicijska banka (EIB) predstavila je drugu fazu plana prilagodbe na klimatske promjene za razdoblje 2026.–2030., kojim najavljuje najmanje 30 milijardi eura financiranja do 2030. godine na razini EIB Grupe, uključujući projekte u Europi i izvan nje. Time planira udvostručiti opseg financiranja u odnosu na prethodno petogodišnje razdoblje.

Plan obuhvaća ulaganja u infrastrukturu otpornu na ekstremne vremenske događaje, zaštitu vodnih resursa, klimatski otpornu poljoprivredu i prirodna rješenja za prilagodbu, uz poseban naglasak na gradove, ranjive regije te mala i srednja poduzeća.

EIB planira kombinirati financiranje, jamstva, savjetodavnu podršku i instrumente podjele rizika kako bi olakšao pripremu projekata i mobilizaciju privatnog kapitala.

Novi plan EIB-a dodatno potvrđuje da uz ulaganja u smanjenje emisija sve važnije mjesto u financiranju klimatske tranzicije zauzimaju projekti usmjereni na upravljanje fizičkim klimatskim rizicima i dugoročnu otpornost gospodarstva.

Održiva ulaganja u EU-u premašila 1,2 bilijuna eura

Europska komisija objavila je nove podatke koji pokazuju nastavak rasta ulaganja u okolišno održive gospodarske djelatnosti usklađene s EU taksonomijom. Kumulativna kapitalna ulaganja usklađena s taksonomijom od 2021. premašila su 1,2 bilijuna eura, pri čemu je više od 320 milijardi eura evidentirano u 2025. godini.

Najveći dio ulaganja usmjeren je u energetski sektor, prvenstveno proizvodnju i distribuciju električne energije, čime se dodatno podupiru energetska tranzicija, elektrifikacija i smanjenje ovisnosti EU-a o uvozu fosilnih goriva.

Nastavlja se i razvoj tržišta europskih zelenih obveznica prema standardu European Green Bond (EuGB), koji se primjenjuje od prosinca 2024. godine. Do početka listopada 2026. ukupna vrijednost izdanja dosegnula je približno 60 milijardi eura, od čega je 21 milijarda izdana tijekom 2025., a dodatnih 39 milijardi eura od 1. siječnja do 7. listopada 2026. godine.

Standard EuGB omogućuje dobrovoljno korištenje zajedničkih europskih kriterija za financiranje aktivnosti usklađenih s EU taksonomijom, čime se povećava transparentnost i usporedivost ulaganja.

Komisija ističe da ovi podaci potvrđuju važnost europskog okvira održivog financiranja u usmjeravanju kapitala prema čistim tehnologijama i infrastrukturi, uz nastavak rada na pojednostavljenju regulatornih zahtjeva.